Suatorica vodiča, povjesničarka umjetnosti Snješka Knežević u izjavi novinarima rekla je da se vodič sastoji od postera koji zapravo pokazuje sve ono što je bitno znati o Židovskoj općini Zagreb i njezinoj povijesti.
To je vrlo reducirano i komprimirano, i u nekoliko sekvenci se pokazuje sadašnjost, prošlost i ono što je neophodno uvijek pokazati kad se govori o sudbini Židova o Europi i kod nas, a to su posljedice holokausta. Tu vidimo slike rušenja sinagoge i njezine ostatke, ali i zajednicu kakva je danas - aktivna kroz različite priredbe i prigode u kojima se (članovi) sastaju i druže, kazala je Knežević.
Pojasnila je da je vodič utemeljen na slici, jer su od samog početka smatrali da je slika ta koja je sugestivna, snažna i najviše govori.
Prikazani su ambijenti i osobe kojih više nema, uz nekoliko iznimaka, jer smo neke, koje su vrlo važne za povijest Židovske općine Zagreb ali i u univerzalnom smislu - liječnici, muzikolozi i drugi, smatrali potrebnim istaknuti. Tekstova ima vrlo malo i svedeni su na osnovna objašnjenja, rekla je Knežević.
Najavila je da će vodič biti sutra predstavljen na hrvatskom i engleskom jeziku, ima gotovo 300 stranica, poster je velikog formata, ima više od 500 fotografija i "scanova".
Autor vodiča Aleksandar Laslo rekao je da je riječ o projektu koji po definiciji stalno raste, a tako je i nastajao, krenuo je od formata postera da bi se tijekom vremena pretvorio u pravu knjigu. To je projekt koji ne pretendira na dovršenost, niti cjelovitost, nego je naznaka svega što će monografija, koja je u početnoj fazi, tek pokazati. Projekt je prije svega karaktera albuma i treba podsjećati one koji su eventualno zaboravili, a podučiti sve one koji o toj temi gotovo ništa ne znaju, istaknuo je Laslo.
Svrha projekta bila je prikazati život Židovske zajednice između dva rata kada je imala 12.000 članova, kada je općina bila izuzetno aktivna i sudjelovala u svim vrstama života od kulturnog do izgradnje Grada Zagreba i u raznim poljima života, naglasio je predsjednik Židovske općine Zagreb Ognjen Kraus. Podsjetio je da je tada bilo više od pet posto židovske populacije u Zagrebu koja je puno pridonijela današnjem izgledu središta Grada.