Jedna od zadaća koja je izričito povjerena mjesnom biskupu jest osnivanje i ukidanje župa kako stoji u Zakoniku kanonskog prava, navodi se u priopćenju. O odluci se dugo razmišljalo, navodi biskupski ordinarijat te podsjeća da je još 1964. župnik Josip Dumić u spomenicu topličke župe zapisao kako je razgovarao sa župnikom iz Jalžabeta Stjepanom Golubićem o razgraničenju topličke župe, tako da Jakopovec i Kaštelanec otpadnu od te župe jer su udaljeni 10 kilometara i uopće njoj ne gravitiraju.
Biskup Mrzljak se u donošenju odluke vodio nakanom da poboljša pastoralnu skrb u tim selima koja zbog prostorne udaljenosti od župnog središta i veličine topličke župe nije odgovarala zahtjevima današnjeg pastorala, navodi se u priopćenju.
Također se navodi kako su roditelji djecu na župni vjeronauk vozili u Varaždinske Toplice, što je često bio velik teret za same roditelje od kojih su neki tražili da im se omogući da djecu šalju u Jalžabet. I zbog veličine same župe toplički župnik nije se mogao vjernicima tih dvaju sela posvetiti u onoj mjeri u kojoj bi to vjernici očekivali, dodaje se.
Glavna, temeljna i jedina nakana u donošenju navedene odluke bila je poboljšanje pastoralne skrbi u Jakopovcu i Kaštelancu. Nikakvi drugi razlozi o kojima su mještani tih sela govorili nisu valjani ni argumentirani, kaže se u priopćenju.
Ističe se kako se tom odlukom nije povrijedilo nijedno pravo koje vjernicima pripada po Zakoniku kanonskog prava. Dapače, možemo reći da su svojim postupcima sami sebi uskratili jedno od temeljnih vjerničkih prava - "primati od svetih pastira pomoć iz duhovnih dobara Crkve, osobito iz Božje riječi i sakramenata".
"Pravo koje oni smatraju da imaju, pravo na pripadnost župi po vlastitu izboru, zakonik kanonskog prava ne poznaje", navodi se u priopćenju biskupijskog ordinarijata.