Na skupu su govorili predsjednik udruge Šufflay Darko Sagrak, predsjednik HDŽ Zvonimir Šeparović te povjesničari Aleksandar Stipčević i Josip Jurčević.
Obilježavanju obljetnice nazočili su i diplomatski predstavnici dviju albaskih država - albanski veleposlanik u Hrvatskoj Poellumb Qazimi i ministar savjetnik u kosovskom veleposlanstvu Urtak Hamiti, općinski predstavnici Šufflayeva rodnoga mjesta iz Lepoglave te pomoćni biskup zagrebački mons. Valentin Pozaić.
Sagrak je podsjetio na Šufflayeve tekstove kad je 20-ih godina prošloga stoljeća upozoravao europsku javnost na obrambeni značaj hrvatskoga nacionalizma, koji je po njegovim riječima za europsku uljudbu višestruko korisniji od integralnoga jugoslavenstva.
Šeparović je istaknuo kako je Šufflay do danas ostao jedan od najvećih albanologa, koji je isticao kako bez povijesti ne može biti ni narodne svijesti. "Za Šufflaya je balkanizacija Hrvatske bila gora od smrti naroda", rekao je podsjetivši kako je Šufflay 1920. godine osuđen na 3,5 godina zatvora za pokušaj uskrnuća Tomislavove Hrvatske.
Napomenuo je kako je bio žrtva atentata iza kojeg je stajao kralj Aleksandar te podsjetio na pismo Alberta Einsteina i Heinricha Manna koje su uputili Međunarodnoj ligi u znak prosvjeda protiv srpskoga terora u Hrvatskoj.
Stipčević je podsjetio na Šufflayev albanološki rad te njegov pokušaj objavljivanja izvora za srednjovjekovnu albansku povijest. "Upozoravao je zapadni svijet kako Albanci nisu primitivni narod koji po tvrdnjama srbijanske politike ne zaslužuje život", rekao dodavši kako je svijet zahvaljujući Šufflayevu radu doznao za srednjovjekuvnu albansku pismenost i kulturu.
Ocijenivši kako su beogradske vlasti pokušavale uništiti albanski narod Stipčević je dodao kako se prva Jugoslavija nije raspala zato što su je napali Nijemci nego zato što ju nitko nije htio braniti. "Tako se nakon pada Berlinskoga zida raspala i komunistička Jugoslavija", istaknuo je.
Po Jurčevićevin riječima u hrvatskim dragovoljcima u Domovinskom ratu živio je Šufflayev duh, koji je trenutno potisnut, no ocijenio je kako se taj duh javlja u svakom hrvatskom naraštaju.
Milan Šufflay (Lepoglava, 9. studenog 1879. - Zagreb, 19. veljače 1931.) bio je hrvatski povjesničar, jedan od utemeljitelja albanologije te autor prvoga hrvatskog znanstvenofantastičnog romana. Pripadnici režimske organizacije Mlada Jugoslavija, koja je uživala kraljevu zaštitu, pričekali su ga na pragu kuće u Dalmatinskoj ulici u Zagrebu i razbili mu lubanju čekićem. Provalili su potom u stan i odnijeli u rukopisu zgotovljen III. svezak Codex albanicus. Policijski agenti Belošević i Zwerger, koji su razbojstvo počinili, sklonili su se u Beograd i uzaludno je, poslije uspostave Banovine Hrvatske, traženo njihovo izručenje.