Hrvatski sabor donio je još 2002. godine zakon o potvrđivanju Europske socijalne povelje, u kojoj stoji kako svatko ima pravo na zaštitu od siromaštva, no hrvatska relanost izgleda posve suprotno, rekla je Mira Čokić iz Udruge za zaštitu i promicanje prava ljudi treće životne dobi, založivši se za, kako je rekla, pozitivan pristup starosti u kojoj umirovljenici trebaju uživati u plodovima svoga rada.
Govoreći o očekivanjima od II. mirovinskog stupa, savjetnica pučkog pravobranitelja Nikica Franić je rekla kako je bio promašaj izbora II. stupa za generaciju koja je u njega dobrovoljno ušla 2002. godine. Za deset-petnaest godina štednje ne može se doći do povoljnijih mirovina, a to se moglo znati i 2002. godine, rekla je Franić podsjećajući kako je prije par godina, kada su prve umirovljenice počele ostvarivati mirovinu iz prvog i drugog stupa, analize pokazale da su njihove mirovine bitno manje od osoba koje su mirovinu ostvarile samo iz prvog stupa.
Da bi II. stup bio isplativ trebalo bi, među ostalim, postupno povećati doprinose do 10 posto te mijenjati formulu izračuna osnovne mirovine za one koji ostvaruju mirovinu i iz prvog i drugog stupa na način da se onima koji su dobrovoljno ušli u II. stup omogući vraćanja u prvi stup odnosno, da se trenutkom ostvarivanja uvjeta za odlazak u mirovinu primijeni pristup povoljnije mirovine.
Predsjednik Matice umirovljenika Hrvatske Josip Vincek podsjetio je na važnost Matičine Deklaracije o osnovnim i neotuđivim pravima umirovljenika, koju su izradili po uzoru na neke europske zemlje u kojima su prijedlozi iz takve deklaracije rezultirali poboljšanjem standarda umirovljenika.
Deklaracija predviđa odlazak u mirovinu po jednom zakonu, odnosno nema povlaštenih mirovina, a za sve one kojima se treba dati povlastica, kao što su primjerice branitelji, to treba učiniti u vidu dodatka koji vlada mora izdvojiti iz proračuna.
Osvrćući se na obiteljske mirovine, Vincek je istaknuo kako bi bračni drug, nakon smrti supružnika trebao uz svoju mirovinu dobiti i dio mirovine svog bračnog druga, po uzoru na europske zemlje.
Država treba natjerati poslodavce da plate doprinose, te riješiti sivu ekonomiju, smatraju u Matici umirovljenika Hrvatske.
Podsjećajući kako u Hrvatskoj prosječna mirovina iznosi tek 38,76 posto prosječne plaće, Vincek je kao pozitivan primjer naveo Slovačku u kojoj mirovina danas iznosi 60 posto prosječne plaće i Mađarsku u kojoj je mirovina 68 posto prosječne plaće.