Slovenski diplomat je tom prigodom iznio stajalište Ljubljane da "slovensko ribarstvo ne ugrožava budućnost ribarstva na Jadranu", nego da se radi o želji da se zadrži vrlo duga tradicija. "Slovenija glede zaštite Jadranskog mora zagovara inkluzivni pristup, kako bi se slovenskim ribarima omogućilo da očuvaju svoju tradiciju i love ribu posvuda gdje žele i gdje su sposobni loviti", naveo je slovenski veleposlanik.
Pozivajući se na tradicionalna prava svojih ribara, Slovenija je lani nakon što je Hrvatska otvorila pregovaračko poglavlje ribarstvo izrazila očekivanje da će do njegova zatvaranja "zaživjeti" dio bilateralnog sporazuma s Hrvatskom o maloograničnom prometu i suradnji iz 1998. godine (SOPS) koji, po tumačenju Ljubljane, u svojim odredbama o ribarstvu dopušta da slovenski ribari mogu loviti u hrvatskim, a hrvatski ribari u slovenskim teritorijalnim vodama, što se do sada zbog protivljenja hrvatske strane nije primjenjivalo. Prilikom ulaska u EU 2004. Slovenija je otkazala važenje dijela SOPS-a, s tumačenjem da će ona kao članica EU ubuduće ta pitanja s Hrvatskom regulirati u okviru zajedničke europske ribarstvene politike.
Hrvatsko ministarstvo poljoprivrede objavilo je prošlog tjedna da će postojeći režim pristupa hrvatskim teritorijalnim vodama ostati i dalje na snazi kad je riječ o ribarstvu i ribarstvenoj politici Europske unije, te da je to potvrđeno u kontaktima s Europskom komisijom i pojedinim zemljama članicama EU-a.
Kako je tom prilikom pojašnjeno, prema uredbi 2371 Vijeća EU-a iz 2002. godine, koja se odnosi na ribarstvenu politiku EU-a, pa će se primjenjivati i na Hrvatsku kad uđe u EU, države Europske unije zadržavaju suvereno pravo ograničavanja pristupa svojim teritorijalnim vodama do 12 nautičkih milja, a takvo je rješenje u Hrvatskoj već sada na snazi.
Kako tvrdi Ljubljana, koja želi osigurati nesmetan potencijalni pristup svojih ribarskih brodova i njihovo djelovanje u hrvatskim teritorijalnim vodama, Hrvatska je lani prilikom otvaranja pregovaračkog poglavlja ribarstvo navodno dala do znanja da će prihvatiti tumačenje da slovenski ribarski brodovi smiju ulaziti i u hrvatske teritorijalne vode, temeljem bilateralnog sporazuma o malograničnom prometu i suradnji, bez obzira na postojeću europsku uredbu koja regulira ribarstvenu politiku za države članice.