ZAGREB - Predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor održala je danas predavanje polaznicima i djelatnicima Hrvatskog vojnog učilišta "Petar Zrinski" u okviru predmeta "Međunarodni odnosi", istaknuvši kako Hrvatsku ove godine očekuje dovršenje pregovora o članstvu u Europskoj uniji i potpisivanje pristupnog ugovora. "Put je bio težak, prevalili smo ga i napravili puno odličnog posla. No, i nakon dovršetka pregovora moramo nastaviti s reformama, bez obzira na izbornu godinu, jer o njima ovisi naša budućnost i potrebno je još puno toga učiniti u borbi protiv gospodarske krize, kriminala i korupcije", istaknula je Kosor. "Osjećamo posljedice globalne ekonomske krize i kako bismo iz nje izašli nužna je revitalizacija gospodarstva i ostvarenje gospodarskog rasta", rekla je premijerka. Podsjetila je da će danas razgovarati s vodećim bankarima kako bi pronašli način da se teret krize ravnomjerno rasporedi i svatko pridonese izlasku iz nje. Premijerka Kosor također je najavila da predstoje značajne promjene u obrambenom sektoru Republike Hrvatske te da je potrebno redefinirati zadaće obrambenog sustava i strateške ciljeve u novim okolnostima kroz donošenje strateškog plana obrane. Hrvatska mora u definiranju ciljeva uskladiti nacionalne i ciljeve NATO-a. Ne postoje gotovi recepti, moramo sami pronalaziti rješenja, dodala je.
ZAGREB - Na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje u siječnju je bilo 334.378 nezaposlenih, brojka je nezaposlenih koju je danas u izjavi za novinare iznio ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Đuro Popijač. "Očigledno da nagađanja i dalje postoje oko te magične brojke, sad sam dobio podatak da je ona 334.378 registriranih ljudi na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje", kazao je Popijač odgovarajući na pitanja novinara nakon sastanka s potpredsjednikom Vlade i ministrom gospodarstva Republike Poljske Waldemarom Pawlakom. To je prvi službeni podatak o broju nezaposlenih u siječnju, s obzirom da ni HZZ u jučerašnjem priopćenju, a ni ministar Popijač na jutrošnjoj konferenciji za novinare o stanju na tržištu rada nisu iznijeli ukupan broj registriranih nezaposlenih osoba u siječnju. Ministar Popijač i u izjavi je ponovio kako Vlada i HZZ nemaju nikakvu namjeru bilo što skrivati, već žele govoriti o problemu tržišta rada na pravi, transparentan i međunarodno priznat način.
ZAGREB - Skriva li Vlada od hrvatske javnosti informacije o broju nezaposlenih pitanje je kojim su se danas bavile i parlamentarne stranke te na njega dale oprečne odgovore - dok oporba proziva Vladu da želi prikriti svoju nesposobnost da državu izvuče iz krize, vladajući HDZ staje u zaštitu Vlade i putpune transparentnosti njezina rada. Milanka Opačić je u ime SDP-a prozvala Vladu da po prvi put od javnosti skriva broj nezaposlenih, uvjerena kako je Hrvatski zavod za zapošljavanje po nalogu Banskih dvora prikrio točnu brojku nezaposlenih. "Treba se suočiti s problemima, a to je da gospodarstvo svakim danom tone sve više, da imamo sve manje zaposlenih i da smo doista u jednoj vrlo teškoj situaciji. To isto tako pokazuje da svi dosadašnji programi i strategije ne daju rezultate. Bilo bi puno bolje da se ljudi u Vladi okrenu onome što bi moglo pokrenuti hrvatsko gospodarstvo i početi otvarati radna mjesta", poručila je Opačić. Novinare je zanimao i komentar SDP-a na to što je ministar gospodarstva i rada Đuro Popijač danas pred novinarima izbjegavao potvrditi brojku o više od 334 tisuće nezaposlenih u Hrvatskoj. Da Vlada skriva broj nezaposlenih, kao jedan od najvažnijih indikatora je li Hrvatska u dubokoj krizi ili iz nje izlazi, smatra Goran Beus Richembergh (HNS), uvjeren da bi Vlada odmah pohitala objaviti podatak u slučaju da je nezaposlenost stagnirala. Boris Kunst (HDZ), pak, ne vjeruje da Vlada skriva brojku nezaposlenih jer, kako je izjavio, nema što skrivati.
ZAGREB - Predsjednica Vlade Jadranka Kosor sastala se danas u Banskim dvorima s predstavnicima Akademije pravnih znanosti Hrvatske, s kojima je razgovarala o aktivnostima Akademije, a posebno o znanstvenom radu njenih članova, priopćeno je iz Vlade. Tom su se prigodom osvrnuli i na jednu od važnijih Akademijinih znanstvenih studija, koja govori o pojmu i sadržaju zajedničkog zločinačkog pothvata u optužnicama i judikaturi Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju u Haagu. Tu su studiju uručili premijerki Kosor, a danas će je uputiti i predsjedniku Haaškog suda Patricku Robinsonu, dok će sa pojedinostima studije ovih dana upoznati i javnost, stoji u priopćenju.
ZAGREB - Svi klubovi zastupnika u Hrvatskom saboru danas su u nastavku sjednice složno podržali izvješće o radu Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije od 1. lipnja 2009. do 30. lipnja 2010., no vladajući i oporba podijelili su se oko istupa predsjednika tog Vijeća, Željka Jovanovića. Iz HDZ-a su tako neke Jovanovićeve istupe u javnosti nazvali "političkim terorom", a iz SDP-a su pak isticali kako je tek njegovim dolaskom na čelo, Vijeće doživjelo "procvat". "Vijeće bi trebalo sustavno i objektivno nadzirati provođenje mjera borbe protiv korupcije, bez obzira na koga se to odnosi i na koju političku opciju", kazala je Ana Lovrin (HDZ), podsjetivši kako su iz Kluba HDZ-a bili pozivali Jovanovića da podnese ostavku s obzirom na njegove, kako je rekla, paušalne ocjene i diskreditiranje jedne političke opcije. Sada je, međutim, ravnoteža učinjena uvođenjem institucije potpredsjednika Vijeća iz vladajuće većina i izmjenom Poslovnika, dodala je. "Hoćemo li i dalje raditi po sistemu da akcijski planovi funkcioniraju, a da korupcija cvjeta?", pitala je Ingrid Antičević Marinović (SDP) i ocijenila da neki zakoni šire prostor korupcije umjesto da ga sužavaju. Damir Kajin (IDS) je ustvrdio da problem korupcije leži u sustavu i zakonima koji se pišu kako bi se pogodovalo pojedincima ili omogućavao monopol pri čemu je, kaže, Sabor marginaliziran, a sve vode Vlada i mediji.
ZAGREB - Ministar zdravstva i socijalne skrbi Darko Milinović predstavio je danas reformu Hitne medicinske pomoći (HMP) i novu mrežu ustanova te promovirao prvih 27 liječnika specijalista hitne medicine. Projektom, koji je počeo prije 2,5 godine i ukupno će koštati 90 milijuna eura, cilj je na cijelom području Hrvatske pacijentima omogućiti brzu i ujednačenu hitnu medicinsku pomoć, naglasio je ministar Milinović. O sadašnjoj neujednačenosti govore podatci da najbolje organizirane ustanove Hitne medicine u četiri velika grada - Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu, pokrivaju svega 17 posto površine Hrvatske, na kojima živi 40 posto stanovnika, dok 82 jedinice Hitne medicine u domovima zdravlja pružaju tu uslugu na 83 posto teritorija i za 60 posto stanovništva. Reforma se, kazao je Milinović, financira iz kredita Svjetske banke od 18,1 milijuna eura te sredstvima Vlade RH koja se obvezala da će osigurati oko 72 milijuna eura.
ZAGREB - Udruga obitelji osoba stradalih u prometu uključit će se svojim prijedlozima i primjedbama u izradbu prijedloga novog kaznenog zakona kako bi se otklonile nelogičnosti vezane uz prometne deklikte, koje se često kažnjava samo uvjetnom zatvorskom kaznom, čime se obezvrijeđuje ljudski život i javnosti šalje loša poruka. Predstavnici udruge rekli su novinarima nakon razgovora s ministrom pravosuđa Draženom Bošnjakovićem kako im je ponuđena daljnja suradnja te su izrazili nadu da će većina njihovih primjedaba i prijedloga biti prihvaćena u prijedlogu novog kaznenog zakona, koji bi trebao biti gotov u ožujku. Udruga je posebno ogorčena sudskom praksom, u kojoj se kazne za izazivanje prometne nesreće "svode na minimum" umjesto da se kreću od minimuma do maksimuma predviđenih kazni.
ZAGREB - HSP dr. Ante Starčević pozdravio je danas odluku Žalbenog vijeća Haaškog suda kojom je naloženo Hrvatskoj da prekine sve kaznene postupke protiv članova obrane generala Gotovine za djela usmjerena na ispunjenje njihovih službenih dužnosti pred Haaškim sudom, kao i sve istrage protiv članova obrane za djela kojima se ispunjavaju njihove službene dužnosti pred sudom te da obrani vrati sav zaplijenjeni materijal od članova obrane. Odluka Žalbenog vijeća potvrđuje kako je službena vlast u Hrvatskoj postupala kao produžena ruka Tužiteljstva u Haagu i nezakonito progonila članove tima obrane generala Gotovine, ocjenjuje se u priopćenju.
DUBROVNIK - U Dubrovačko-neretvanskoj županiji dosad je razminirana površina od 11 kilometara četvornih, za što je potrošeno oko 120 milijuna kuna, a preostalo je još šest kilometara četvornih za koje je potrebno oko 60 milijuna kuna, rečeno je na današnjem sastanku župana Nikole Dobroslavića i upraviteljice Zaklade "Hrvatska bez mina" Đurđom Adlešič. Na sastanku su bili ravnatelj Hrvatskoga centra za razminiranje (HCR) Zdravko Modrušan i koordinatorica ureda Međunarodne zaklade za razminiranje Marija Pongrac. Ravnatelj Zdravko Modrušan naglasio je kako je riječ uglavnom o graničnim područjima općina Konavala i Dubrovačkog Primorja te kako stanovnicima tih općina ni turistima ne prijeti nikakva neposredna opasnost.
ĐAKOVO - Đakovački gradonačelnik Zoran Vinković izvijestio je danas da su prošlog tjedna registracijom Hrvatskoga centra za konjogojstvo – državnih ergela Đakova i Lipika te dvije ergele izgubile pravnu osobnost i sada su samo organizacijske jedinice tog centra za čije je sjedište odabran Lipik te je zbog svega toga najavio novi prosvjed 27. veljače. Kako je na konferenciji za novinare rekao Vinković, time je provedena vladina uredba iz kolovoza 2010. o spajanju dviju ergela u jedinstven centar, što je prošlog ljeta naišlo na burne reakcije i dva prosvjeda Đakovčana. Zbog gubitka pravne osobnosti Ergele, đakovački gradonačelnik Vinković za 27. veljače najavljuje novi prosvjed. Pozvao je premijerku Jadranku Kosor i potpredsjednika vlade za gospodarstvo i ministra poljoprivrede Petra Čobankovića da dođu u Đakovo i promijene spomenutu uredbu.
ZAGREB - Filmski i televizijski redatelj Miroslav Mikuljan preminuo je sinoć u Zagrebu, u 68. godini nakon duge i teške bolesti, doznaje se danas od njegove obitelji. Miroslav Mikuljan rodio se 1943. godine u Raščanima kod Križevaca, a filmsku i TV montažu diplomirao je na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti 1987. godine. Umjetničku karijeru Mikuljan je započeo 1962. u Kino klubu Zagreb gdje je snimio je veliki broj amaterskih filmova s kojima je osvojio brojne domaće i međunarodne nagrade, te stekao titulu Majstora amaterskog filma. Od 1970. do 1990. režirao je mnoge televizijske portrete, reportaže, emisije, dokumentarne filmove te serijale i dječje filmove ("Zanirci dolaze", "Nemojte me zvati Robi"), TV drama ("Doktorova noć", "Obiteljski album", "Smrt godišnjih doba"), kratkih igranih filmova ("Ponedjeljak", "Nije daleko"), te dva dugometražna igrana filma ("Hoću živjeti", "Crveni i crni"). Brojne dokumentarne filmove i serije snimao je od 1990. za Dokumentarni program Hrvatske televizije, čiji urednik postaje 1995. S HTV-a odlazi 2002. te se ponovo okreće režiji autorskih dokumentarnih filmova ("Čuvari mrtvih sela", "Sam", "Ljudi s mliječnog puta", "Plava plaža 2"). Njegov film "Ljudi s mliječnog puta" dobio je Nagradu Oktavijan za najbolji hrvatski dokumentarac u 2010. te je osvojio Nagradu publike na prošlogodišnjem Zagreb Dox-u. Posljednji ispraćaj Miroslava Mikuljana bit će u ponedjeljak, 21. veljače u 13,50 sati u krematoriju na zagrebačkom Mirogoju.
OSIJEK - Predsjednik HNS-a Radimir Čačić ocijenio je danas na konferenciji za novinare u Osijeku da će se buduća vlada naći pred težim zadatkom nego koalicijska vlada nakon izbora 2000. godine. Hrvatska još ima prostora za snažan pozitivan pomak, ali njezin najveći problem jest nesposobna vlada čijom će se promjenom taj prostor otvoriti, rekao je Čačić. Ocijenio je kako je najnoviji podatak o broju nezaposlenih u Hrvatskoj izišao u javnost unatoč vladinim pokušajima da se to ne dogodi, a taj je broj pokazao da se nezaposlenost vratila na razinu iz 2003. godine i da je iza Hrvatske "osam izgubljenih godina". Ocijenio je kako je isto s nelikvidnošću te vanjskim i unutarnjim dugom te da će se buduća vlada naći pred težim zadatkom nego koalicijska vlada nakon izbora 2000. godine. "HDZ-ova vlada, koja uništava zemlju već osam godina, nije tu došla sama po sebi, izabrali su je hrvatski građani. Hrvatska je odabrala vladu nesposobnosti i korupcije, koja je zaista opasna za ovu zemlju", ustvrdio je Čačić.
PULA - U Istri se multikulturalnost jednostavno osjeća, ocijenili su istarski župan Ivan Jakovčić i konzul žeran Republike Srbije u Rijeci Zoran Milivojević na današnjoj konferenciji za novinare u Puli. Župan Jakovčić ustvrdio je kako su multikulturalni odnosi u Istri odlični te da je suradnja Istre i Vojvodine, ali i drugih gradova i općina u Srbiji primjerena. S obzirom "na jačanje kulturnih potreba srpske nacionalne zajednice u Istri", najavio je i osnutak kulturnog centra u Puli kao središte okupljanja, druženja i njegovanja kulturnih vrijednosti. Ustvrdivši kako postoji i interes dviju država za međusobna ulaganja u gospodarstvu, konzul Milivojević je rekao kako još ima prostora da se ti odnosi poboljšaju premda su na iznimno visokoj razini. Istaknuo je kako ti kvalitetni odnosi i suradnja u Istri mogu biti "model za ukupnu situaciju u Hrvatskoj".
ZAGREB - Ravnateljica Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ) Dunja Brozović Rončević poslala je veleposlaniku Sjedinjenih Američkih Država u Zagrebu Jamesu B. Foleyju pismo u kojemu navodi kako je nedavno objavljeni članak u jednome hrvatskom listu "State Department: Bošnjački, hrvatski i srpski - dijalekti su jednog jezika" uznemirio hrvatsku javnost, osobito zato što je objavljeno da će pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji i hrvatski jezik postati jednim od njezinih službenih i ravnopravnih jezik. "Tvrdnja da su hrvatski, srpski, bošnjački i crnogorski jezik 'dijalekti' jednoga jezika nije točna, jer hrvatski jezik ima tri narječja, skupine dijalekata (čakavsko, kajkavsko, štokavsko), a samo je štokavsko blisko bošnjačkomu, crnogorskomu i srpskomu, a za problematiku standardnih jezika i njihova statusa organska jezična podloga i nije toliko važna. Službeni je jezik Republike Hrvatske standardni hrvatski jezik, a put njegove standardizacije bitno se razlikuje od puta koji su prošli ostali jezici koji s hrvatskim djelomice dijele genetskolingvističko podrijetlo", navodi u pismu danas dostavljenom Hini.
ZAGREB - Predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor uputila je brzojav sućuti obitelji Ivice Bednjanca, u povodu smrti toga istaknutoga hrvatskog crtača i strip-autora, izvijestio je danas Vladin Ured za odnose s javnošću. "Gospodin Bednjanec stripovima u 'Modroj lasti' i 'Smibu' obilježio je odrastanje mnogih generacija. Taj velikan hrvatskog stripa, osebujnog stila i iznimnog humora, na vedar nas je i zabavan način učio kako i najveći problem izgleda manji kada ga prihvatiš uz smijeh. Zbogom, Lastane !", stoji u brozojavu premijerke Kosor, kojim obitelji Ivice Bednjanca izražava sućut u ime Vlade RH i svoje osobno. Istaknuti hrvatski crtač i cijenjeni strip-autor Ivica Bednjanec preminuo je jučer u Zagrebu u 77. godini. Posljednji ispraćaj bit će u petak, 18. veljače, u 13,20 na groblju Miroševac. Komemoracija u spomen Ivici Bednjancu obržat će se u ponedjeljak, 21. veljače, u 12 sati u prostorijama zagrebačkog nakladnika Školske knjige, Masarykova 28.
DUBROVNIK- Bivši izbornik mlade nogometne reprezentacije Dražen Ladić (48) počinio je kaznena djela krivotvorenja isprave i pokušaj prijevare te poticanja na kazneno djelo krivotvorenja službene isprave, potvrdila je danas dubrovačko-neretvanska Policijska uprava nakon dovršene kriminalističke istrage. Također je utvrđeno da je 33-godišnja Dubrovčanka Klaudija Antunović kao pribavljač osiguranja za osiguravajuće društvo počinila kaznena djela krivotvorenja službene isprave i pomaganja za kazneno djelo pokušaja prijevare. Osnovano se sumnja da je Dražen Ladić nakon prometne nesreće 5. rujna 2010. godine u Zagrebu radi protupravne naplate nastale štete na vozilu potaknuo 33-godišnju Klaudiju Antunović da načini ponudu kasko osiguranja u kojoj je navela da je ugovorena dan prije prometne nesreće te je krivotvorila potpis ugovaratelja Dražena Ladića i ovjerila pečatom tvrtke iz Zagreba (Croatia osiguranje). Protiv osumnjičenika slijedi posebno izvješće mjerodavnome državnom odvjetništvu.