Banke koje dobro posluju u Hrvatskoj moraju snositi dio tereta gospodarske krize, rekla je premijerka odgovarajući u emisiji Hrvatskog radija "Kako vlada Vlada" na pitanje o medijskim najavama o tome što će biti teme njenog sastanka s bankarima.
Zamoljen za komentar pisanja današnjeg Vjesnika, prema kojem će premijerka Kosor ovoga tjedna okupiti čelnike banaka i zatražiti od njih da snize kamatne stope, a ne učine li to da će Vlada razmisliti o uvođenju nameta bankama jednakog "mađarskom modelu", direktor Hrvatske udruge banaka Zoran Bohaček kazao je kako ne mogu komentirati najave.
"Pričekajmo kad će više toga biti poznato", kazao je Bohaček, a slično su odgovorili i iz više vodećih banaka.
Predsjednik Uprave T-Hrvatskog Telekoma te član HUP-a i Nacionalnog vijeća za konkurentnost Ivica Mudrinić rekao je danas da je porezna presija u Hrvatskoj previsoka za gospodarstvo i građane te da dodatno oporezivanje bilo kojeg sektora znači dodatno opterećivanje građana i gospodarstva.
HUP nije tražio uvođenje posebnog nameta bankama, poslodavci nisu za podizanje poreza, rekao je Mudrinić na upit je li predstojeći sastanak bankara i premijerke povezan s njezinim sastankom s čelnicima HUP-a održanom prošli tjedan.
U hrvatskoj je javnosti inače prisutno mišljenje kako banke dobro zarađuju, pa bi građanima i poduzetnicima trebale olakšati kreditni teret.
Zadnji neredivirani podaci o poslovanju banaka, koje je objavila Hrvatska narodna banka, pokazuju da su banke u Hrvatskoj u 2010. ostvarile ukupnu dobit prije oporezivanja u iznosu od 4,6 milijardi kuna, što je u usporedbi sa nerevidiranim podacima za 2009. porast za 6,6 posto ili za 285,7 milijuna kuna.
U 2009. u odnosu na 2008. pak, po nerevidiranim podacima, bruto dobit banaka prije oporezivanja bila je smanjena oko 26 posto ili za gotovo 1,5 milijardi kuna.
Po podacima HNB-a, ukupni su bruto krediti banaka u 2010. porasli nominalno za 8,2 posto i krajem prosinca iznosili su 272,9 milijardi kuna, pri čemu je rastu najviše doprinijelo povećano kreditiranje poduzeća, dok su krediti stanovništvu stagnirali.
Krediti poduzećima porasli su nominalno za 9,6 posto na godišnjoj razini (na 108,2 milijarde kuna).
Krediti stanovništvu povećani su nominalno za 3,8 posto, te su na kraju prošle godine iznosili 127,5 milijardi kuna. Međutim, to je nominalno povećanje najvećim dijelom rezultat jačanja švicarskog franka uz koji je vezana oko četvrtina ukupnih kredita plasiranih stanovništvu, pa je realna stopa negativna i iznosi oko -1 posto.
Negativna kretanja u realnom sektoru gospodarstva, ponajprije na tržištu rada, i nadalje negativno utječu na potražnju stanovništva za bankarskim kreditima, a analitičari očekuju nastavak takvih kretanja i u 2011.
Kvaliteta kreditnog portfelja banaka nastavila se pogoršavati u 2010., a pogoršana kvaliteta plasmana dovela je do znatnog rasta troškova ispravaka vrijednosti banaka.
Udio kredita klasificiranih u B i C kategoriju povećan je sa 7,8 posto krajem 2009. godine na 10,2 posto u trećem tromjesečju 2010. Taj udio 'loših' kredita kod stanovništva je 7,5 posto, a kod poduzeća 15,9 posto.
Uz nepovoljno gospodarsko okruženje, značajan utjecaj na kretanje kredita, posebice kredita stanovništvu, imala je i razina aktivnih kamatnih stopa koje su se zadržale na razinama višim od razdoblja prije izbijanja krize te se kretale oko 8 posto na kredite s valutnom klauzulom odnosno oko 10,4 posto u prosjeku na kunske kredite, a što je posljedica povećane rizičnosti zajmoprimaca.