Po Nemecovim riječima afirmirao se brojnim znanstvenim i stručnim radovima kao nadmoćan kazališni znalac, naš nesumnjivo vodeći i međunarodno priznati teatrolog. Uz to, dao je i vrijedne priloge hrvatskoj književnoj historiografiji, komparatistici i memoaristici, rekao je, dodavši kako se aktivno bavio svim aspektima teatra - od kritike, povijesti i teorije do pedagoškog rada.
Nikola Batušić (Zagreb, 1938.) od 1963. do umirovljenja 2004. predavao je povijest drame i kazališta na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu.
"Bio je, po brojnim svjedočenjima omiljen nastavnik naraštajima studenata glume i režije i svakako pripada prvim imenima u dugoj tradiciji te ustanove", rekao je Nemec, dodavši kako su Batušića resile izrazite organizacijske sposobnosti.
"Dokazao se kao stručni voditelj skupa 'Dani hvarskoga kazališta', a s istim žarom vodio je i 'Dane Ranka Marinkovića' na Visu, podignuo je standarde organizacije znanstvenih skupova na visinu koju će biti teško održati", rekao je Nemec, dodavši kako je današnji skup bila prigoda da se iskaže poštovanje i zahvalnost za sve što je Batušić učinio za hrvatsku znanost i kulturu.
O Batušićevu vrlo plodnu teatarskom djelovanju govorio je i član suradnik HAZU-a Boris Senker, naglasivši njegovo sudjelovanje u radu na Kazališnom leksikonu. "Batušić je bio vrstan teatrolog, leksikograf i književnik, profesor emeritus Akademije dramske umjetnosti, autor i urednik mnogih članaka, organizator i sudionik znanstvenih skupova i trajno prisutan u knjigama i člancima koji su se ticali hrvatskog kazališta", rekao je Senker.
Znanstvene i stručne radove iz područja teatrologije i povijesti dramske književnosti Batušić je objavljivao od 1965., a prve kazališne osvrte počeo je objavljivati u časopisu Republika. Prvu povijesnu sintezu hrvatske dramske kazališne kritike, od profesionalnih početaka hrvatskog kazališta (1840.), objavio je u knjizi Hrvatska kazališna kritika (1975.).
Svoje teorijske poglede na kazališnu umjetnost iznio je u Uvodu u teatrologiju (1991.). U teatrološkim radovima posebno je bio usredotočen na istraživanje gotovo svih razdoblja hrvatske kazališne prošlosti, osobito na hrvatski srednjovjekovni teatar, dubrovačko humanističko i renesansno kazalište, kajkavsku školsku dramu, dramsku produkciju i teatar u vrijeme Narodnoga preporoda te na analizu djela najvažnijih hrvatskih dramskih opusa 20. stoljeća (Begovića, Krleže, Marinkovića).
Krešimir Nemec najavio da će na dan Batušićeva rođenja, 18. veljače, u zagrebačkom HNK, biti predstavljen zbornik "Trajnost čina" koji svjedoči o Batušiću i njegovu radu, u kojemu je objavljeno tridesetak priloga njegovih prijatelja, kolega, studenata, suradnika i sljedbenika.
Komemorativni skup, kojem su nazočili rodbina, prijatelji te mnogi članovi HAZU-a, otvorio je tajnik Razreda za književnost akademik Ante Stamać.