Monografija je nastajala četiri godine, a na njoj su tekstualnim prilozima uz urednicu Bogner-Šaban surađivali i sadašnji ravnatelj kazališta Ivica Zupković, vinkovački kazališni redatelj Himzo Nuhanović, književnik i negdašnji ravnatelj vinkovačkog kazališta Vladimir Rem, književnik Miroslav S. Mađer te arhivist Marko Landeka dok je monografiju grafički i likovno oblikovao vinkovački strip i likovni umjetnik Dubravko Mataković.
Urednica Bogner-Šaban naglasila je da scenski život u Vinkovcima traje od 1873., a posebnu važnost pridala je diletantskoj družini „Veseli pustinjak“ koja je djelovala potkraj 19. i u početku 20. stoljeća i izvodila predstave isključivo na hrvatskom jeziku, čime je pridonosila buđenju nacionalne svijesti.
Na 1917. i osnivanje Diletantskog kazališta Vinkovci te prve predstave „Prosci“ Ise Velikanovića i „Začarani ormar“ Ferde Ž. Milera podsjetio je Vladimir Rem, istaknuvši da su Vinkovci osnovali prvu diletantsku družinu s kontinuitetom djelovanja ne samo u Slavoniji već i u Hrvatskoj pa je time „grad na Bosutu i kolijevka kazališnog amaterizma“.
Sadašnji ravnatelj vinkovačkog kazališta podsjetio je da je rad kazališta nakon Domovinskog rata obnovljen 2003., a prije tri godine je kazalište i profesionalizirano te je do danas produciralo 30-ak kazališnih predstava.
Skup je pozdravio i vinkovački gradonačelnik Mladen Karlić, najavivši da će ubrzo početi obnova kazališnog skladišta tekazališnog trga ispred Gradskog kazališta „Joze Ivakića“.