Sjednici su uz ostale nazočili predsjednik SDP-a Zoran Milanović, predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora i saborska zastupnica Vesna Pusić i profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Damir Grubiša.
Predsjednik SDP-a Zoran Milanović rekao je da jedna od najvažnijih stvari koje građanima treba reći da EU nije još jedna on onih nesretnih nadnacionalnih tvorevina u kojima smo sudjelovali.
"Ovoga puta nema onih otuđenih centara moći koji su niz godina bili krivi za mnogo toga i ovoga puta više nego ikada o bitnim stvarima odlučujemo sami", kazao je dodavši da je pred Hrvatskom još nekoliko ključnih mjeseci u kojima građanima treba objasniti da je ulazak Hrvatske u EU dobro za sve.
"Vidimo da su građani, što zbog dužine procesa i što zbog slabe komunikacije, prilično neraspoloženi i da je raspoloženje na 'vagi'", smatra Milanović i ističe kako je dobro što će se referendum o ulasku u EU održati odvojeno od parlamentarnih izbora.
Predsjednik SDP-a misli kako nije dobro što se pod kriterije za završetak pregovora s EU pokušavaju podvesti i neki zakonski prijedlozi koji nemaju veze s onim što se od Hrvatske traži.
"U Prijedlogu zakona o sprječavanju sukoba interesa se na jedan loš način pokušava ozakoniti potpuno nova parapravosudna institucija, običnom većinom zastupnika u Saboru", rekao je Milanović ocjenivši kako to nije dobra poruka i europsko ponašanje.
Napominjući da su pregovori u cijelom procesu (posebno mjerila i pregovaračka stajališta) bili zatvoreni za javnost, Pusić je istaknula kako je sada vladina zadaća informirati javnost što nas očekuje u bliskoj budućnosti.
Navela je da bi Hrvatska 19. travnja trebala zatvoriti poglavlje Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata koje se u velikoj mjeri odnosi na korištenje pretpristupnih i kohezijskih fondova EU, ali, kako je upozorila, iz nekih nepoznatih razloga postoji tendencija pokazati da te fondove koristimo bolje i više nego što jest.
Kao primjer Pusić je navela kako u Hrvatskoj poticaji za poljoprivredu čine 40 posto svih poticaja, dok smo za projekte u poljoprivredi iz pretpristupnih fondova EU (gdje još nije zadnji rok) od 2007. do 21. siječnja 2011. iskoristili samo 5,9 posto od onoga što smo mogli.
"U području prometa iskoristili smo 17,46 posto, u području okoliša 16,16 posto, u području regionalne konkurentnosti 44,68 posto te u području razvoja ljudskih resursa 64,93 posto", rekla je Pusić.
Ocjenjujući kako hrvatsko društvo nije dovoljno pripremljeno za referendum za pristup EU-u, Grubiša je rekao da se to vidi po rezultatima istraživanja javnog mijenja. Najtragičnijim podatkom smatra rezultate istraživanja Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu po kojima samo 22 posto srednjoškolaca podupire ulazak Hrvatske u EU.
Grubiša je kazao da će građani u mnogome na referendumu biti pod utjecajem predizborne kampanje, a pogotovo ekonomske situacije. "Ako ekonomska situacija bude i dalje stagnirala ili se pogoršala može se dogoditi da građani nezadovoljstvo izraze na referendumu o ulasku u EU", upozorio je Grubiša.