Glasovanju je prethodilo izjašnjavanje o amandmanima, od kojih je burnu raspravu izazvao amandman klubova SDP-a i HNS/HSU-a, nakon što ga je vladajuća većina odbila na prijedlog Vlade.
Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković i potpredsjednik Sabora te predsjednik Odbora za Ustav Vladimir Šeks (HDZ) to su odbijanje obrazložili na način da je Ustav točno propisao sedam slučajeva kada Sabor odlučuje dvotrećinskom većinom, među kojima ne nalaze izbor članova Povjerenstva.
To su, rekao je Šeks, zakoni koji uređuju prava nacionalnih manjina, odluke o promjeni državne granice, odgovornost Predsjednika Republike, izbor sudaca, međudržavni ugovori kojima se daju ovlasti koje proizlaze iz Ustava, ugovori o udruživanju Hrvatske s drugim državama, te promjene Ustava.
"Izvan tih ustavnih okvira nema prostora za donošenje bilo kakvih odluka Hrvatskog sabora dvotrećinskom većinom", poručio je Šeks.
S takvim se stavom u SDP-u nisu složili, poručivši Šeksu da se netočno poziva na Ustav, jer se Zakonom daju ovlasti Povjerenstvu da kontrolira i izriče kazne Predsjedniku Republike, što je, ustvrdio je Josip Leko, u nadležnosti samo Sabora i Ustavnog suda.
"Zato je materija sukoba interesa i ustavna materija", poručio je Leko, dok je Milanka Opačić (SDP) naglasila i kako bi neustavno onda bilo i Vladino rješenje da se članove Povjerenstva bira kvalificiranom većinom iako se u Ustavu spominje samo obična većina.
"Ako ovo naše rješenje nije po Ustavu, onda nije ni vaše", poručila je HDZ-u.
Goran Beus Richembergh (HNS) prozvao je vladajuće da neprihvaćanjem oporbenog amandmana žele i po gubitku izbora "idućih pet godina nastaviti maltretirati građane".
Prema novom zakonu, Povjerenstvo će imati pet članova i funkcionirat će kao potpuno depolitizirano tijelo jer će njegovim članovima moći će postati samo nestranačke osobe.
Povjerenstvo će moći predložiti razrješenje dužnosnika kod kojega je utvrđen sukob interesa ili ga pozvati podnese ostavku u slučaju kršenja zakona, a detaljno su razrađene i sankcije.
Novim zakonom propisuje se da dužnosnik, pored dužnosti na koju je imenovan ili izabran, ne može obnašati drugu javnu dužnost.
Dužnosnici su obvezni u roku od 30 dana od stupanja na dužnost podnijeti izvješće Povjerenstvu s podacima o svojoj imovini, kao i imovini bračnog druga.
Odredbama se utvrđuje i da dužnosnici za vrijeme obnašanja dužnosti ne smiju imati više od 0,5 posto dionica, odnosno udjela u vlasništvu nekog trgovačkog društva (do sada je to bilo 20 posto), a svoja upravljačka prava moraju prenijeti na drugu osobu.