Neto dobit iznosila je u promatranom razdoblju 668,75 milijardi rubalja (22,82 milijarde dolara, 16,7 milijardi eura).
Prihodi su mu poskočili 16,3 posto, na 2.500 milijardi rubalja.
Pritom su neto prihodi od prodaje plina Europi i ostalim zemljama izvan područja nekadašnjeg Sovjetskog Saveza kliznuli za šest posto zbog nižih pada cijena iskazanih u rubljama, iako je obujam prodaje uvećan za četiri posto.
U samoj Rusiji i bivšim sovjetskim republikama prihodi su poskočili za 34 odnosno 28 posto, stoji u priopćenju ruskog plinskog diva.
Gazprom je 1989. osnovalo ministarstvo Sovjetskog Saveza za plinsku industriju a njegova je djelimična privatizacija 1993. u sklopu vala prodaje državne imovine u postsovjetskoj Rusiji potaknula val oštrih kritika.
Država je zadržala većinski kontrolni udio u Gazpromu, pokazuju podaci objavljeni na internetskoj stranici tvrtke.
Donedavno je veliki dio inozemne prodaje bio usmjeren na Europu, na koju otpada oko 25 posto Gazpromovih isporuka plina. Nedavno je pak ruska tvrtka ponovno usmjerila pozornost na azijsko tržište i nada se potpisivanju velikog ugovora s Kinom u ovoj godini.