Nakon obnove, rečeno je, HSS će zadržati stranačke prostorije, a o tome kome će se na korištenje dati ostale prostorije odlučivat će zajedno grad i HSS.
Obnova će teći u tri faze, a za prvu je grad osigurao 1,5 milijuna kuna.
Hrvatski dom izgrađen je početkom 30-ih godina prošlog stoljeća na privatnom zemljištu i novcem tadašnjih članova HSS-a, a nakon Drugoga svjetskog rata bio je u društvenom vlasništvu.
Josip Frišćić rekao je da je Hrvatski dom primjer kako se u HSS-u prije radilo jer se nacionalni integritet i interes za boljitak naroda čuvao kroz osnivanje mnogobrojnih asocijacija pod nazivom Seljačka sloga i Gospodarska sloga.
"To nije bilo samo za članove stranke ili odabrane, nego za sve građane pojedine sredine", kazao je Friščić, dodavši da ni jedna stranka u povijesti Hrvata nije izgradila toliko prostora kao HSS, te se takav sveobuhvatan rad nazivao 'radićevštinom'".
Potpredsjednik HSS-a i ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva Božidar Pankretić rekao je kako vjeruje da će se za buduće društvene i kulturne, a pogotovo za sadržaje poduzetničkog inkubatora u Domu moći računati na novac ministarstva te na novac iz europskih fondova, a najavio je da će do kraja godine biti osmišljeni konkretni sadržaji i način financiranja obnove.
Iz gradskog proračuna ove je godine osigurano 1,5 milijuna kuna za izradu projektne dokumentacije i slično, a ovisno o tim radovima, rekao je gradonačelnik Jelić, procijenit će se troškovi za druge dvije faze.
Predsjednik karlovačke Gradske organizacije HSS-a Stjepan Tvrdinić rekao je da je stranka pokušala urediti dom za iznajmljivanje kako bi stekla prihode za obnovu i održavanje, ali - budući da nije "profitna organizacija" - sama ne može ući u tako zahtjevan projekt.