"Znakovi gospodarskog oporavka su ovdje, vide se kroz oporavak osobne potrošnje, trgovine na malo, oporavak izvoza. (...) Očekivala bih da će dinamika oporavka jačati kako godina bude odmicala", kazala je Dalić u intervjuu za Hrvatski radio.
Očekuje kako će podaci za četvrto tromjesečje prošle godine pokazati blagi pad BDP-a te napominje kako je hrvatsko gospodarstvo gotovo dvije pune godine provelo u krizi.
"Mislim da oporavak neće biti iznenadan, neće biti nagao, nego je veća vjerojatnost da gospodarski oporavak bude postupan", rekla je Dalić.
Rast ove i povećanje stope rasta iduće godine, temelji na dvije bitne činjenice - onome što će se u smislu ekonomske politike i reformi pogodnih za brži rast provoditi u Hrvatskoj te pristupa Hrvatske EU što će otvoriti neke nove perspektive.
Ministrica financija istaknula je i kako taj resor pozorno motri izvršenje proračuna te situaciju na svjetskom tržištu vezano za mogućnosti zaduženja države.
Podsjetila je kako zaduženje države ovisi o dugovima koji dospijevaju na naplatu te proračunskom deficitu koji je u ovoj godini planiran na oko 5,1 posto BDP-a (deficit proračuna i izvanproračunskih fondova).
"Dinamika zaduženja i raspored tijekom godine u prvom redu ovise o dinamici dospjeća starih kredita i obveznica i s druge strane o stanju na svjetskom tržištu", kazala je Dalić i podsjetila da u ožujku na naplatu dospijeva 750 milijuna eura obveznica izdanih 2002.
Cilj je Hrvatske realizirati zaduženje u povoljnom trenutku, rekla je Dalić koja nije htjela špekulirati kakva bi mogla biti cijena hrvatskog zaduženja na svjetskom tržištu. To će, kaže, ovisiti o trenutku u kojem ćemo se pojaviti na tom tržištu, jedan od elemenata koji nam ne ide u prilog je smanjenje kreditnog rejtinga u prosincu prošle godine, ali ima i pozitivnih elemenata kao što su polagani izlazak iz krize, gospodarski oporavak, očekivani završetak pregovora s EU te mjere Vlade za ubrzanje gospodarskog oporavka.
Na upit o punjenju proračuna Dalić je kazala kako je realativno zadovoljna realno planiranim prihodima proračuna te kako kod izvršenja, u okviru i ograničenja iz Zakona o fiskalnoj odgovornosti, nema puno manevarskog prostora.
"Ne treba ga ni biti. Važno je da svi proračunski korisnici znaju i nauče da proračun nije nešto u okviru čega bi trebalo biti i očekivati manevarskog prostora", kazala je.
Napomenula je i kako struktura hrvatskog proračuna u čisto ekonomskom smislu nije povoljna jer dominiraju tekući izdaci, kao što su plaće, mirovine, transferi, izdaci za zdravstvo, dok bi u proračunu trebali imati više produktivnih rashoda.
"Međutim, postojeća struktura proračuna nije nastala preko noći i ne može se preko noći ni promijeniti. U takvoj strukturi temeljni princip bi morao biti da davanja iz proračuna moraju biti utemeljena na imovinskoj snazi, ukupnoj imovini onih koji takva primanja iz proračuna primaju", istaknula je.
Ministrica financija vjeruje i kako ima prostora da poslovne banke snize kamatne stope. No, napominje kako kamatne stope ovise i o kamatama koje banke plaćaju na depozite, o kamatama po kojima se banke zadužuju u inozemstvu, o veličini loših kredita i konkurenciji među bankama.
"Vjerujem da prostora za pad kamatnih stopa ima. Međutim, sasvim sigurno, s obzirom na naše ukupno gospodarsko stanje, mislim da nije za očekivati da bi kamatne stope kod nas mogle pasti na razinu stopa u EU", kazala je.