O knjizi su govorili akademik Dubravko Jelčić, povjesničari Mira Kolar i Željko Holjevac te publicist Mate Kovačević.
Akademik Jelčić ocijenio je kako je ban Jelačić do danas ostao kontroverzna osoba, koja je prošla put od divinizacije do negacije, ali je svakako legenda hrvatske povijesti.
„Marx ga je optuživao za kontrarevoluciju sa stajališta velikonjemačkog šovinizma“, a optužbe su Marxovi sljedbenici proveli u djelo, samo što je u provedbi riječ 'velikonjemački' zamijenjena 'velikosrpskim' šovinizmom, naglasio je Jelčić. Žanrovski je Chaslesova knjiga romansirana memoaristika, dodao je.
Povjesničar Holjevac je podsjetio kako su u višestoljetnoj zajedničkoj povijesti 1848./49. madžarsko-hrvatski odnosi pali na najnižu razinu. Ocijenio je kako Chasles u povijesnom dodatku svojoj knjizi nije dobro poznavao hrvatsku povijest te kako je ban Jelačić 1848. godine učinio ono što je morao učiniti.
Profesorica Mira Kolar smatra kako je roman pisan živo, jednostavno, s posebnim osvrtom na opise karaktera sudionika u ratu.
„Usprkos svih manjkavosti djelo daje opis ratovanja u Madžarskoj 1848. g. kakav nismo sreli u drugim djelima,“ rekla je prof. Kolar, napomenuvši kako su autoru simpatična oba naroda .
Istaknula je da je godina 1848. u Madžarskoj okarakterizirana kao "revolucija", a u Hrvatskoj kao "pokret" te kako međuodnos oba naroda prema Beču ima mnogo toga zajedničkog.
Kovačević smatra kako Chaslesovo djelo ne pripada isključivo povijesnom romanu, jer realistični opisi krvavih bitaka djelu daju suvremeniju dimenziju, a poneki monolog i ocrtavanje duševnih stanja naslućuju svojevrsnu ali ne i ciljanu modernost djela.
„Sličice“ gledane iz hrvatske perspektive jedna su vrsta šenoizirane francuske knjige, koja je u tamošnjim uvjetima zakasnila za svojom formom, a tematski se nije snažno uspjela uklopiti u francusku književnu stvarnost, istaknuo je.
„Sličice o banu Jelačiću i rat u Mađarskoj 1848.-1849.“ (230 str.) objavio je Ogranak Matice hrvatske Zaprešić, a knjigu su prevele Sanja Hoić i Bojana Zeljko-Lipovšek.