FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Preminuo baletni umjetnik Nenad Lhotka

ZAGREB, 27. siječnja 2011. (Hina) - Nenad Lhotka, baletni plesač, koreograf i baletni pedagog, najmlađi od trojice sinova skladatelja Frana Lhotke, umro je u ponedjeljak u kanadskom gradu Winnipegu, izvijestilo je danas Hrvatsko društvo profesionalnih baletnih umjetnika

Lhotka je rođen u Zagrebu 30. studenoga 1922. Osnove baleta učio je kod Ane Roje i Oskara Harmoša u baletnom studiju koji su oni osnovali u Zagrebu 1939. U proljeće 1941. kao volonter postaje članom Baleta Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu. Već sljedeće godine plesao je solo u Aidi, a 1943. nastupio je u ulozi Mirka u "Đavlu u selu" Frana Lhotke s Anom Roje kao suplesačicom.

Proslavio se ulogom Romea u Romeu i Juliji Sergeja Sergejeviča Prokofjeva u znamenitoj koreografiji Margarete Froman. Bila je to prva izvedba Prokofjevljeva baleta izvan Sovjetskog Saveza i prva izvedba koju je vidjela londonska publika za gostovanja zagrebačkog baleta 1955. Za svoju interpretaciju Romea Nenad Lhotka je 1949. nagrađen saveznom nagradom.

Iste je godine dobio francusku stipendiju i otišao na usavršavanje u Pariz gdje je primljen u Ballets Jeanine Charrat. Tamo je produbio svoje baletno znanje, a zatim se usavršavao i kod baletnih pedagoginja Ljubov Jegorove i Olge Preobraženske. U Parizu je ostao do 1953. kad se vratio u Zagreb u ponovni angažman Baleta HNK gdje nastupa kao prvi plesač i koreograf sve do 1955. Godine 1955. odlazi u Kanadu u angažman Royal Winnipeg Balleta kao prvi plesač, koreograf i baletni majstor. Godine 1956. osnovao je u Winnipegu vlastitu baletnu školu koju je vodio sve do 1970. Bavio se i režijom mjuzikla do 1990. kada se povukao u mirovinu.

Najviše plesne domete u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu ostvario je u baletima Bolero Mauricea Ravela, Romeo i Julija Sergeja Sergejeviča Prokofjeva, Poziv na ples Carla Marije von Webera, Noć na pustoj gori Modesta Petroviča Musorgskoga, Labuđe jezero Petra Iljiča Čajkovskoga, Bahčisarajska fontana Borisa Vladimiroviča Asafjeva, Đavo u selu Frana Lhotke, Licitarsko srce Krešimira Baranovića, Ohridska legenda Jovana Hristića. Od njegovih koreografskih postava valja istaknuti Tragediju Salome Florenta Schmitta, Klasičnu simfoniju i Lutanja Sergeja Sergejeviča Prokofjeva, Dans macabre Camillea Saint-Saënsa, Amazonke Ivana Kogana Semenoffa, Đavla u selu Frana Lhotke i Petra Pana Brune Bjelinskoga.

Godine 2009. dobio je Nagradu hrvatskog glumišta za svekoliko umjetničko djelovanje.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙