Okrugli stoj održan je u sklopu dvodnevnoga programa što ga je ŽOZ upriličio pod nazivom "Dani tolerancije - jednakost u različitosti, a neka od izrečenih stajališta su kako proučavanje o holokaustu u Hrvatskoj treba bolje osmisliti i povezati ga s ljudskim pravima te se pri tomu usredotočiti na mlade ljude, a treba i jasno reći da se holokaust događao u Hrvatskoj te potkrijepiti to dokumentima i brojkama
Održano je pet uvodnih izlaganja, a govorili su: Mirjana Mikić Zeitoun iz Centra za mirovne studije, predstavnica Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Duška Paravić, direktorica Istraživačkog i dokumentacijskog centra za žrtve i preživjele holokausta ŽOZ-a - Cendo Melita Švob, Sanja Zoričić -Tabaković, predstavnik izraelskoga veleposlanstva Itai Bar Dov te predstavnica udruge za izvanškolsko obrazovanje i interkulturnu komunikaciju Sonnenberg Hrvatska prof. Vera Šimić. Moderator je bio sociolog Renato Matić.
Itai Bar Dov rekao je kako je njegovo iskustvo da su škole u Hrvatskoj otvorene za sve koji žele podučavati o holokaustu te da se treba usredotoči na mlade ljude i više im govori o konkretnim situacijama i osjećajima žrtava holkausta.
Melita Švob smatra da bi se u školama trebalo više učiti o tomu što se događalo u Hrvatskoj tijekom holokausta, s čim se slaže i Sanja Zoričić-Tabaković i postavlja pitanje znaju li mladi tko je bila Lea Deutsch.
U raspravi predsjednik ŽOZ-a Ognjen Kraus ocijenio je da je osnovni problem poučavanja o holokaustu što se u Hrvatskoj nikada nije raščistilo s Nezavisnom Državom Hrvatskom (NDH) i što postoji dvoličnost - jedno lice kad se Hrvatska predstavlja, te drugo - unutarnje lice.
Rabin ŽOZ-a Luciano Moše Prelević zaključio je pak kako večerašnji okrugli stol nije pobudio zanimanje medija, koje zanimaju, primjerice, prijepori židovskih zajednica oko košer hrane.
Psihologija Mirjana Krizmanić upozorila je na stalnu prisutnost "banalnosti zla" o kojoj je govorila njemačka filozofkinja Hannah Arendt i koja odgovara na pitanje koje se često postavlja - "kako je bilo moguće da se tako nešto dogodi ?".
Svoje upozorenje potkrijepila je podatkom da su prošloga lipnja svi učenici koji imaju neki oblik invaliditeta, dobili žute svjedodžbe, za razliku od svojih kolega koji su dobili plave svjedodžbe, uz objašnjenje da će tako biti prepoznati pri upisu. To je za nju bio primjer diskriminacije o čemu je izvijestila i predsjednika Ivu Josipovića.
Na mjesto zaključka Renato Matić predložio je da se u izbornoj godini zatraži da hrvatske poliitičke stranke iznesu svoje konkretne strategije cjeloživotnog obrazovanja o holokaustu.