Zamjenik člana Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe Miljenko Dorić (HNS), izvjestitelj je Odbora za pravna pitanja i ljudska prava te autor rezolucije 12454 "Obveza zemalja članica Vijeća Europe u suradnji u progonu ratnog zločina".
PS poziva "sve zemlje članice da poduzmu sve potrebne mjere protiv nekažnjivosti ratnog zločina", navodi se u nacrtu rezolucije.
Suradnja među državama koje su umiješane "bitna je u borbi protiv nekažnjivosti", a suradnja "trećih država također je potrebna", napose kada je osumnjičeni izvan domovine i regije i zato su sve članice pozvane ratificirati Konvencije o izručenju i protokole o postupanju i standardima za izručenje.
Skupština VE već je jasno rekla da je zabrana nekih država o izručenju svojih građana "ozbiljna zapreka pravdi" te pozdravlja potez Hrvatske koja je ukinula ustavnu zabranu izručenja svojih državljana.
Države članice pozivaju se da ne pružaju državljanstvo osobama optuženima za ratne zločine u drugoj zemlji, da brzo postupaju po zahtjevima za izručenje, da reformiraju nacionalno zakonodavstvo kako bi olakšale suđenja za ratne zločine.
Nacrt poziva posebno na suradnju ureda državnih odvjetništava, na bolje prikupljanje podataka vezanih uz zahtjeve za izručenje i na uklanjanje preostalih pravnih zapreka u progonu ratnih zločina.
U nacrtu rezolucije 12461 o "Pomirbi i političkom dijalogu između zemalja bivše Jugoslavije", talijanski izaslanik Pietro Marcenaro pozdravlja napore zemalja bivše Jugoslavije na obnovi međusobnih odnosa i suradnje u regiji, a napose jačanje dijaloga između Zagreba i Beograda te sastanke predsjednika tih zemalja.
Marcenaro ocjenjuje da je dogovor Hrvatske i Slovenije o rješavanju graničnog prijepora pred arbitražnim tijelom "pozitivan presedan".
Međutim, Marcenaro "sa zabrinutošću" upozorava da javni govor o ratu i njegovu naslijeđu varira od zemlje do zemlje, a takav govor može biti "snažan izvor mržnje i sukoba".
Izbori u BiH 3. listopada 2010. ponovo su bili vođeni s etničkim ograničenjima, a ustavna blokada zapreka napretku prema punoj demokraciji, kaže nadalje Marcenaro.
U nacrtu on poziva vlade da otvore arhive i rješavanje sudbine nestalih osoba učine prioritetom, te poziva na rješavanje otvorenih graničnih pitanja i razmjenu statističkih podataka o povratku izbjeglih i raseljenih.
U nacrtu rezolucije 12440 "Zaštita svjedoka kao temelj za pravdu i pomirbu na Balkanu", koju je sastavio izvjestitelj Odbora za pravna pitanja i ljudska prava Jean-Charles Gardetto iz Monaka (EPP) poziva hrvatske pravosudne vlasti da pred četiri specijalizirana suda za suđenje ratnog zločina sude uvijek u slučajevima u kojima bi svjedoci mogli biti ugroženi.
Autor pozdravlja napredak u regiji u uspostavi sustava zaštite svjedoka, ali je potrebno znatno poboljšati zaštitu jer mnogi potencijalni svjedoci ne žele svjedočiti zbog slučajeva prijetnji, zastrašivanja, pa čak i ubojstava.
Posljedice su najteže na Kosovu gdje su svjedoci ubijani, dok se u BiH svjedocima redovito prijeti i zastrašuje, a u Hrvatskoj i u Srbiji su objavljena imena nekih zaštićenih svjedoka, piše Gardetto.
Vijeće Europe je paneuropska organizacija sa sjedištem u francuskome Strasbourgu koju je 5. svibnja 1949., utemeljilo deset zemalja, a danas ima 47 članica. Zadaća je te organizacije diljem Europe uspostaviti zajednička te demokratska načela temeljena na Europskoj konvenciji o ljudskim pravima i drugim relevantnim dokumentima koji štite pojedinca.