BERLIN - Hrvatski predsjednik Ivo Josipović sastao se u četvrtak u Berlinu s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel koja je tom prilikom dala punu potporu što bržem ulasku Hrvatske u EU. "Konstatiralo se kako Hrvatska dobro napreduje na putu u EU, ali da isto tako moramo ispuniti mjerila koja su nam zadana. Mi smo toga svjesni i podrška koju nam pružaju Njemačka i kancelarka osobno nam puno znači", rekao je Josipović nakon razgovora s Angelom Merkel. Hrvatski predsjednik kazao je kako s kancelarkom Merkel nije razgovarao o mogućem datumu ulaska Hrvatske u EU, ustvrdivši da datum ulaska ovisi samo o Hrvatskoj. "Oduvijek se zna da je, onoga trenutka kada ispunimo naše uvjete, naše članstvo neupitno. Da smo ih ispunili prije i članstvo bi došlo prije", rekao je Josipović. Hrvatski predsjednik je rekao da su odnosi u regiji bili jedna od važnijih tema razgovora s njemačkom kancelarkom. Josipović je naglasio da je i tijekom razgovora s kancelarkom dobio punu potporu za regionalnu politiku koja provodi Hrvatska. "Njemačka kancelarka je pozdravila hrvatske napore da se pregovori o pristupu EU završe što brže", stoji u priopćenju što ga je nakon susreta Angele Merkel i Ive Josipovića izdao kancelarkin ured. Nadalje je priopćeno kako je Njemačka spremna pomoći Hrvatskoj u provedbi reformi koje su potrebne u ovoj odlučujućoj fazi pregovora. "Njemačka je uvjerena da će članstvo Hrvatske u EU predstavljati dobitak posebice u odnosu na postizanje trajnog mira u regiji", stoji nadalje u priopćenju.
LJUBLJANA - Izaslanstvo saborskog odbora za vanjsku politiku završilo je u četvrtak posjet Sloveniji tijekom kojega su razgovarali s članovima vanjskopolitičkog odbora slovenskog parlamenta, predsjednikom parlamenta Pavlom Gantarom i ministrom vanjskih poslova Samuelom Žbogarom, a primio ih je i slovenski premijer Borut Pahor. Tijekom razgovora članova slovenskog i hrvatskog parlamentarnog odbora, koji je ocijenjen prijateljskim i otvorenim, bilo je riječi i o otvorenim pitanjima, pa i o hrvatskom pravilniku o granicama ribolovnih područja koji slovenska strana ocjenjuje prijepornim. Kako je na zajedničkoj konferenciji s predsjednikom saborskog odbora za vanjsku politiku Franom Matušićem izjavila predsjednica slovenskog vanjskopolitičkog odbora Janja Klasinc, po ocjeni slovenske strane pravilnik nije donesen "u pravom trenutku" s obzirom na proces zaključivanja pregovora s EU-om i želju da se što prije zatvori i pregovaračko poglavlje o ribarstvu. Matušić je pak naglasio da otvorena pitanja koja još postoje treba rješavati na racionalan način i u dogovorenim okvirima, te da će granični prijepor konačno biti riješen presudom arbitražnog suda jer je arbitražni sporazum na snazi. Pravilnik koji je u slovenskoj javnosti ocijenjen spornim, po njegovim riječima, regulira privremeni režim ribolova i ne prejudicira granični prijepor, jer će konačnu riječ o granici na moru dati arbitraža.
SARAJEVO - Mostarski odvjetnik Josip Muselimović, koji u Bosni i Hercegovini zastupa vukovarskog branitelja Tihomira Purdu, izjavio je u četvrtak Hini kako će od Suda BiH ponovno zatražiti da se njegova branjenika pusti iz ekstradicijskog pritvora, istodobno ocijenivši kako odluka Državnog odvjetništva Hrvatske (DORH) da pravosudnim vlastima BiH ne podnese zahtjev za Purdino izručenje može "ozbiljno zakomplicirati" cijelu situaciju. "Sutra (u petak) ću svakako podnijeti zahtjev za puštanje Tihomira Purde iz ekstradicijskog pritvora u kojemu se nalazi od 5. siječnja", kazao je Muselimović. On je kazao kako je za 21. siječnja već prije bilo zakazano saslušanje Purde pred Tužiteljstvom BiH u povodu optužbi koje mu na teret stavlja srbijansko pravosuđe. Purdino očitovanje po tim optužbama, kako je pojasnio Muselimović, prije je zatražio DORH pa sada nije jasno zbog čega je odluka da se neće zatražiti njegovo izručenje donesena i prije davanja tog iskaza. "Takav stav DORH-a može ozbiljno zakomplicirati situaciju", ocijenio je Muselimović. Prema njegovu tumačenju, Purda bi u sadašnjim okolnostima morao biti pušten na slobodu 23. siječnja u 18 sati ne stigne li do tada iz Srbije u Sarajevo formalan zahtjev za njegovim izručenjem uz popratnu dokumentaciju. Srbijanska ministrica pravosuđa Snežana Malović izjavila je u Den Haagu, gdje je boravila u službenom posjetu, kako će njena zemlja od BiH svakako tražiti Purdino izručenje ne učini li to Hrvatska.
BRUXELLES/STRASBOURG - Europski sud za ljudska prava (ECHR) u Strasbourgu donio je u četvrtak dvije presude protiv Republike Hrvatske u kojima je ustanovljeno da nadležna pravosudna tijela nisu provela odgovarajuće istrage u vezi s nestankom dviju osoba za vrijeme Domovinskog rata. Sud je donio presudu u predmetu koji je pokrenula Marta Jularić iz Osijeka, čijeg su supruga 3. listopada 1991. godine u Vukovaru odveli pripadnici JNA. U drugom predmetu Skendžić i Krznarić riječ je o prijavi troje hrvatskih državljana, Josipe Skendžić i njezine dvoje djece Tamare Krznarić i Aleksandra Skendžića. Njihova supruga i oca, etničkog Srbina, uhitila je hrvatska policija pod sumnjom za terorizam 3. studenoga 1991. godine u njihovu stanu u Otočcu. "Sud je utvrdio postojanje bitnih nedostataka u obje istrage, koje se provode neobjašnjivo sporo", kaže se u priopćenju Europskog suda za ljudska prava. "Sud je utvrdio da su istrage u vezi s ubojstvom supruga gospođe Jularić i nestankom M.S. bile neučinkovite, čime je prekršen članak 2. Europske konvencije o ljudskim pravima. Postojao je očiti sukob interesa u činjenici da je istraga o uhićenju i nestanku M. S. dodijeljena istoj policijskoj postaji koja ga je uhitila i prebacila u Gospić", dodaje se. ECHR je ocijenio da naknada prema presudi domaćih sudova u predmetu Skendžić i Krznarić od 230.000 kuna prelazi uobičajeni iznos koji u sličnim slučajevima dodijeljuje ECHR i odbacio zahtjev podnositelja prijave za naknadu nematerijalne štete. Republika Hrvatska će platiti tri tisuće eura sudskih troškova. U slučaju Jularić ECHR je presudio da Hrvatska treba isplatiti 30.000 eura naknaade za nematerijalnu štetu. Tijekom sljedeća tri mjeseca svaka od strana u postupku može se žaliti na presudu.
ZAGREB - Hrvatska premijerka Jadranka Kosor sastala se u četvrtak u Banskim dvorima s predstavnicima Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES), a tom joj je prigodom uručena nagrada za osobu godine 2010., priopćeno je iz hrvatske vlade. Kako je priopćeno, IFIMES dodjeljuje nagradu za osobu godine najzaslužnijim pojedincima koji su svojim radom i djelovanjem obilježili proteklu godinu. Predsjednik Savjeta instituta Craig T. Smith istaknuo je da je premijerka Kosor pokrenula pozitivne procese u Hrvatskoj, ali i u cijeloj regiji, te kako procese borbe protiv organiziranog kriminala i korupcije više nitko nikada neće moći zaustaviti. Borba protiv korupcije i način na koji je vodi premijerka Kosor, rekao je Smith, uistinu je pravi model borbe na kojem treba čestitati. Smith je također kazao kako hrvatski put u euroatlantske integracije može poslužiti kao primjer zemljama u regiji, priopćeno je iz vlade. Zahvalivši na priznanju, Kosor je istaknula kako joj je to dodatni poticaj da još više radi na borbi protiv korupcije, koju vidi kao borbu za temeljna ljudska prava, kao potporu gospodarstvu i neovisnosti pravosudnih tijela i od nje se nikada neće umoriti. Hrvatska pruža snažnu potporu svojim susjedima na njihovu euroatlantskom putu, a ona će se nastaviti i kada postanemo 28. članica Unije, rekla je premijerka Kosor, priopćila je vlada.
SARAJEVO - Bosna i Hercegovina ključna je zemlja za stabilnost regije i njen opstanak nije samo interes njenih građana nego i susjednih država, a najvažnija zadaća koju ta zemlja sada ima je uspostava nove vlasti sukladno rezultatima izbora iz listopada 2010. godine, ocijenila je saborska zastupnica Vesna Pusić u intervjuu koji je u četvrtak objavio sarajevski tjednik "Slobodna Bosna". Pusić je upozorila kako je bez nove vlasti nemoguće otvoriti bilo kakvu ozbiljnu raspravu o budućnosti BiH odnosno modelima koji bi od nje napravili stabilnu državu. "S obzirom na rezultate izbora u BiH, čini se da bi u ovom trenutku bilo moguće uspostaviti vlast ako bi u njoj sudjelovale političke stranke za koje je glasovalo oko polovine ili nešto manje od 50 posto Hrvata koji su u BiH izašli na izbore", kazala je Pusić. Dodala je kako to možda nije idealno rješenje no u danim okolnostima je jedino moguće ako se želi uspostaviti vlast. Tek nakon toga, drži Pusić, moglo bi se očekivati pokretanje regionalne inicijative za BiH koju bi potaknula Hrvatska. Ta bi inicijativa, pojašnjava Pusić, morala održavati punu potporu Hrvatske Bosni i Hercegovini kao jedinstvenoj državi i potvrditi spremnost Hrvatske da pridonese stabiliziranju prilika u BiH.
MOSTAR - Vlada Federacije BiH odobrila je na sjednici održanoj u četvrtak u Mostaru završnu fazu regionalnog projekta obnove željeznica, vrijednog 156 milijuna eura, kako bi se omogućio znatno brži prijevoz kroz BiH. Kako je priopćio ured za informiranje Vlade FBiH, za Bosnu i Hercegovinu osigurani su zajmovi Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Europske investicijske banke (EIB) od 156 milijuna eura. Pritom je Željeznicama Federacije BiH namijenjeno 93,6 milijuna eura za obnovu pruge na dionicama Čelebići-Čapljina i Jošavka-Doboj, a 62,4 milijuna eura namijenjeno je rekonstrukciji željezničke infrastrukture u Republici Srpskoj. Kako su priopćile Željeznice Federacije BiH, rekonstrukcijom željezničke infrastrukture želi se povećati brzina vlakova sa 60 kilometara na sat na 160 kilometara na sat. Nakon rekonstrukcije infrastrukture moći će se uvesti moderni talgo vlakovi. U sklopu tog projekta, koji je sastavni dio i koridora Vc, planira se obnoviti sjeverni dio pruge kroz BiH od Sarajeva do Šamca na Savi i granice s Hrvatskom. Rekonstrukciju pruga u Federaciji BiH i Republici Srpskoj provodi konzorcij austrijskih tvrtaka "Alpine" i "Swietelsky".
SARAJEVO - Katolička župna crkva Presvetoga Trojstva u Blagaju kod Mostara, koja je 2008. godine proglašena spomenikom kulture, napadnuta je kamenjem ranije ovog tjedna, prenijela je u četvrtak Katolička tiskovna agencija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine (KTA). Blagajski župnik don Bernard Marijanović je tragove kamenja otkrio 17. siječnja zatekavši uz brojna razbijena stakla više od stotinu komada kamenja i cigle kojima su porazbijani prozori. O izgredu je izvijestio lokalnu policija koja je obavila očevid. Crkvu je potom posjetio i mostarski biskup Ratko Perić. KTA podsjeća kako je crkva u Blagaju izgrađena 1908. godine, a sav katolički puk s tog područja izbjegao je tijekom proteklog rata u BiH. Crkva u Blagaju tada je devastirana, a njena je obnova, koja i sada traje, započela nakon što je proglašena spomenikom kulture.
WASHINGTON - Više od 120 pripadnika pet mafijaških obitelji iz New Yorka optuženo je za ubojstva, iznudu, ilegalno kockanje i trgovinu narkoticima u jednoj od najvećih racija protiv mafije u povijesti FBI-a, objavili su u četvrtak američki savezni tužitelji. Američki ministar pravosuđa Eric Holder rekao je na tiskovnoj konferenciji u četvrtak u New Yorku da su među 127 optuženika i visoko pozicionirani članovi obitelji Gambino i Colombo, te navodni bivši 'boss' organiziranog kriminala u regiji New England, koja obuhvaća države na sjeveroistoku SAD-a. Meta udara na organizirani kriminal je svih pet glavnih obitelji Cose Nostre u New Yorku - Genovese, Gambino, Lucchese, Colombo i Bonanno. Optužbe pokrivaju desetljeća kaznenih djela, kazao je Holder, uključujući klasične mafijaške likvidacije kako bi se uklonili suparnici, jedno ubojstvo za vrijeme neuspjele pljačke i dvostruko ubojstvo u baru nakon svađe oko prolivenog pića. U četvrtak je uhićeno 110 optuženika, uz sudjelovanje oko 800 agenata FBI-a i policajaca u saveznim državama New York, New Jersey i Rhode Island. Jedan od optuženih uhićen je u Italiji.
BRUXELLES - Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen istaknuo je u četvrtak da je Sjevernoatlantski savez spreman surađivati s Rusijom u svezi s proturaketnim štitom, ali je istaknuo potrebu "neovisnosti" njihovih obrambenih sustava. "Savez zagovara dva neovisna sustava, koja će ipak biti usklađena i koja će surađivati", rekao je na svom blogu, želeći očito izložiti stajalište Zapada uoči sjednice Vijeća NATO-Rusija na razini veleposlanika i zapovjednika glavnih stožera 26. siječnja u Bruxellesu. Rasmussen je istaknuo da se "NATO-ova sigurnost temelji na kolektivnoj obrani - po članku 5. Washingtonskog ugovora (kojim je 1949. utemeljen savez) - koja znači da su za nju odgovorne same zemlje NATO-a", što nije slučaj s Rusijom. "Pretpostavljam, dodao je, da i Rusija, jaka i neovisna zemlja, želi zadržati posvemašnji nadzor nad svojim obrambenim sustavom", rekao je on.
RIO DE JANEIRO - Poplave u planinama u blizini Rija odnijele su 744 života, po posljednjemu službenom privremenom izvješću objavljenom u četvrtak. Nestalo je oko 200 osoba, a gotovo 14.000 ljudi ostalo je bez krova nad glavom u poplavama i odronima koji su 12. siječnja pogodili taj planinski kraj, stotinjak kilometara sjeverno od Rija de Janeira. Grad Nova Friburgo, po podatcima civilne zaštite, najgore je prošao, a u njemu je poginulo 357 osoba. U Teresopolisu su poginule 302 osobe, u Petropolisu 64, a u Sumidouru 21 osoba. To je jedna od najtežih prirodnih katastrofa u povijesti Brazila.
KAIRO/VATIKAN - Najviše tijelo sunitskog islama Al-Azhar, sa sjedištem u Kairu, objavilo je u četvrtak da prekida suradnju sa Svetom Stolicom nakon "napada" pape Benedikta XVI. na islam, na što je Sveta Stolica u četvrtak rekla da želi nastaviti "dijalog" s tom ustanovom. "Uzrok zahladnjenja odnosa su opetovani napadi pape Benedikta XVI. na islam (...). Papa je u više navrata izjavio da muslimani na Bliskom istoku ugnjetavaju nemuslimane s kojima žive", ističe se u priopćenju Al-Azhara, koje prenosi službena egipatska agencija Mena. Sveta Stolica je u brzom odgovoru rekla da želi nastaviti "dijalog" s Al-Azharom. "Što god da se dogodi, duh otvorenosti i želje za dijalogom Papinskog vijeća za međureligijski dijalog neće se promijeniti", rekao je predstojnik tiskovnog ureda Svete Stolice, otac Federico Lombardi. Al-Azhar i Sveta Stolica održavaju sjednice dvaput u godini kako bi razgovarali o suradnji.
DUBLIN - Parlamentarni izbori u Irskoj održat će se 11. ožujka, objavio je u četvrtak irski premijer Brian Cowen. U govoru u donjem domu irskog parlamenta Dailu, Cowen je rekao da namjerava raspustiti parlament kako bi organizirao parlamentarne izbore u petak 11. ožujka. Cowen je bio prisiljen u studenom najaviti održavanje prijevremenih izbora, nakon zahtjeva Zelenih, ključne članice koalicije na vlasti. Ekolozi su tako namjeravali prosvjedovati protiv Cowenove odluke da zatraži stranu pomoć u rješenju financijskih problema otoka. "Prije parlamentarnih izbora obvezali smo se pokrenuti temeljne zakone kako bi osigurali ekonomsku budućnost Irske", dodao je Cowen govoreći o financijskom zakonu koji prati međunarodni plan pomoći. Taj zakon do sredine veljače treba prihvatiti donji dom parlamenta, nakon čega će biti pokrenuta izborna kampanja.
KERBALA - Najmanje je 45 osoba izgubilo život, a 150 je ozlijeđeno u četvrtak u dvjema eksplozijama autobombe pokraj iračkog hodočasničkog grada Kerbale, gdje se očekuje dolazak milijuna vjernika, rekao je mjesni čelnik. Prvi napad dogodio se oko 13.00 sati po srednjoeuropskome vremenu, 10 km sjeverno od toga grada. Drugi se dogodio deset minuta poslije, 15 km južno od Kerbale, rekao je Mohamed Hamid al-Musavi, presjednik vijeća pokrajine Kerbale, koja se nalazi 110 km južno od Bagdada. "Poginulo je najmanje 45 osoba, među kojima veći broj žena i djece, a 150 je ozlijeđeno", rekao je za agenciju France Presse. Hodočasnici su prije nekoliko dana počeli pristizati u Kerbalu kako bi u utorak proslavili blagdan Arbain.