U znanstvenom članku "Pravičnost i međunarodno pravo u razgraničenjima morskih prostora", objavljenom u najnovijem broju časopisa "Poredbeno pomorsko pravo" (broj 164), Degan upozorava: "Ako se bude radilo o osobama koje nemaju nikakvih objavljenih publikacija o sudskoj praksi, a napose ne one o pravičnosti u morskom razgraničenju, Hrvatska bi mogla izgubiti parnicu koju bi neka adekvatno zastupljena arapska ili afrička država dobila". Smatra kako se u postupku na Arbitražnom tribunalu "ne treba previše pouzdavati u kompetentnost i profesionalnost stranaca koji bi u tom postupku pružili pomoć Hrvatskoj jer i oni mogu biti bez objavljenih publikacija o toj zaista složenoj materiji međunarodnog prava".
Vladimir - Đuro Degan voditelj je Jadranskog zavoda Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te poznati hrvatski stručnjak za međunarodno javno pravo. U svojim radovima objavio je kritičan prikaz svih presuda Haaškoga suda i međunarodne arbitraže o razgraničenju morskih prostora, osim triju posljednjih.
"Stalno valja ponavljati činjenicu da je slovensko-hrvatska kopnena granica etnički najčistija, i to ne samo na prostoru Savudrijske vale, te da ju je Slovenija pri proglašenju neovisnosti nizom svojih akata priznala kao nepromjenjivu", napominje u tekstu Degan i podsjeća kako je nekoliko puta isticao činjenicu da bi Hrvatska i Slovenija, kad bi se Slovenija 'bona fide' ponašala prema svojim međunarodnim obvezama, uključujući i one iz Konvencije UN-a o pravu mora iz 1982., mogle same zacrtati svoju morsku granicu na sjevernom Jadranu te im s tim u vezi nikakav sudski ili arbitražni postupak ne bi bio potreban.
"Ali Slovenija bez prestanka postavlja zahtjeve za morskim prostorima veoma udaljenim od njezine vlastite 'relevantne obale', iako nad tim morskim prostorima očito ne uživa nikakav pravni naslov. Svi njezini zahtjevi suprotni su spomenutom temeljnom pravnom načelu iz ove oblasti da kopno dominira morem", tvrdi Degan. Također smatra kako Slovenija ne može steći morske prostore koje priželjkuje ako ne stekne i odgovarajući dio obale.
Po njegovim riječima teško bi bilo očekivati da bi Međunarodni sud dodijelio Sloveniji morske prostore koji primjenom načela prema kojemu kopno dominira morem pripadaju Hrvatskoj, ili čak da bi joj dodijelio dijelove hrvatske obale u Sjevernoj Istri da bi u njihovu produžetku ona došla do morskih prostora koje priželjkuje.
"Ne postoji valjani pravni naslov nad morskim prostorom u nedostatku pravnog naslova nad obalom", tvrdi Degan i dodaje kako Slovenija tim svojim protupravnim zahtjevom godinama ucjenjuje Hrvatsku u njezinim pregovorima o pristupu Europskoj uniji.
Osvrćući se na Sporazum o arbitraži, potpisan u Stockholmu 4. studenoga 2009., Degan podsjeća kako je najviše prijepora izazvao navod o "vezi" ("junction") Slovenije prema otvorenome moru. Po njegovu mišljenju, "taj sporni izraz treba shvatiti u funkcionalnom, a ne terirotijalnom značenju". On, kako dodaje, ne ovlašćuje Tribunal da iziđe iz okvira primjene pravila međunarodnog prava i dosadašnje međunarodne judikature, a napose da izrekne presudu "ex aequo et bono" ili "contra legem". Nijedna od tih ovlasti nigdje se u tekstu tog sporazuma ne spominje, napominje Degan i objašnjava kako se u pogledu zadaća Tribunala primjenjuju "pravila i načela međunarodnoga prava".
"Poredbeno pomorsko pravo" kojem je glavni urednik akademik Davorin Rudolf ugledni je časopis iz područja pomorskog i međunarodnog prava mora koji jednom godišnje izdaje Jadranski zavod Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 1958.