ZAGREB - Svijet je u velikom stilu u petak i subotu ušao u 2011. godinu, svečanim dočecima i spektakularnim vatrometima koje su promatrali milijuni ljudi, iako su teroristički napadi i loše vrijeme u nekim dijelovima svijeta pokvarili zabave na otvorenom, javljaju agencije. Nekoliko stotina tisuća ljudi tradicionalno se okupilo na newyorškom Times Squareu i slaveći čekalo spuštanje gigantske blješteće kugle, teške više od pet tona, promjera 3,7 metara. U Berlinu se blizu milijun ljudi okupilo kod Brandenburških vrata gdje je uz pjesme bio priređen vatromet. Glavna zvijezda dočeka bio je američki glumac i pjevač, David Hasselhoff, iznimno popularan u Njemačkoj. Građani Londona Novu godinu dočekali su ispod Londonskog oka, kotača s panoramskim pogledom, a slavlje je upotpunjeno vatrometom iznad Temze. U Moskvi u kojoj je pao snijeg građani su gledali vatromet iznad Kremlja i Crvenog trga. U Parizu je 350 tisuća ljudi dočekalo Novu godinu na Elizejskim poljanama. U Beču se građanima nudio panoramski let avionom i promatranje spektakularna vatrometa. U Madridu su sudionici slavlja posljednji put mogli pušiti u kafićima i restoranima, koje će od nedjelje biti zabranjeno. Stanovnici Oceanije i Azije prvi su u petak proslavili novu 2011., a u sydneyskoj luci tradicionalno je održan veliki vatromet kojem je prisustvovalo 1,5 milijuna ljudi. Bez obzira na to što kineska nova godina dolazi u veljači, deseci tisuća Kineza prkosili su iznimnoj hladnoći i odbrojavali vrijeme do ulaska u 2011. godinu. Spektakularno je bilo i u Dubaiju, gdje je potpuno osvijetljen najveći neboder na svijetu - Burdž Kalifa, a deseci tisuća ljudi podno njega mogli su u ponoć promatrati veličanstven vatromet. U Rio de Janeiru je dva milijuna domaćih slavljenika i turista dočekalo Novu godinu na plaži Copacabani. U međuvremenu, visko iznad Zemlje, peteročlana posada Međunarodne svemirske postaje 16 je puta prošla granicu između stare i Nove godine. Novogodišnju noć obilježilo je i nasilje. Najmanje 11 ljudi ubijeno je u bombaškim napadima na tržnicu u nigerijskom gradu Abuji i na crkvu. Deset ljudi ubijeno je u napadu ispred crkve u egipatskom gradu Aleksandriji.
BRUXELLES - Polugodišnje predsjedanje Europskom unijom u subotu preuzima Mađarska, koja je među ključne prioritete svoga predsjedništva uvrstila završetak pristupnih pregovora s Hrvatskom. Svi mađarski dužnosnici ističu završetak pristupnih pregovora s Hrvatskom kao jedan od prioriteta mađarskog predsjedništva, koje traje do 30. lipnja. Potpredsjednik mađarske vlade Tibor Navracsics za nedavna posjeta Zagrebu izjavio je da Budimpešta neće smatrati svoje predsjedanje uspješnim ukoliko Hrvatska ne uspije završiti pristupne pregovore. Mađarski ministar vanjskih poslova Janos Martonyi najavio da će vlada njegove zemlje učiniti sve što može da se pregovori zaključe. "Sa stajališta predsjednštva mogu reći da ćemo pokušati ubrzati proces koliko god možemo. Ja sam optimist i nadam se da ćemo uza suradnju i razumno stajalište svih koji su uključeni u proces moći ostvariti taj prioritet predsjedništva", rekao je ministar Martony u Bruxellesu pri predstavljanju programa mađarskog predsjedništva potkraj 2010. godine. Hrvatskoj je do završetka pregovora preostalo zatvoriti još sedam poglavlja, odnosno šest ako se ne računa poglavlje Ostala pitanja o kojem se ne vode pregovori. Riječ je o sljedećim poglavljima: 8 -Tržišno natjecanje, 11 - Poljoprivreda i ruralni razvoj, 13 - Ribarstvo, 22 - Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata, 23 - Pravosuđe i temeljna prava, 33 - Financijske i proračunske odredbe i 35 - Ostala pitanja. Završetak pregovora ovisit će o ispunjavanju mjerila u dva natježa poglavlja - o tržišnom natjecanju i pravosuđu. Europska komisija je najavila da će 11. ožujka objaviti izvješće o ispunjavanju mjerila u poglavlju Pravosuđe i temeljna prava i tada bi trebalo biti jasno mogu li se pregovori završiti za vrijeme mađarskog predsjedništva. Najkasniji mogući datum za sazivanje međuvladine konferencije o pristupanju, na kojima se otvaraju i zatvaraju poglavlja, pod mađarskim predsjedanjem jest 21 lipnja.
ZAGREB/TALLINN - Estonija je 1. siječnja 2011. uvela euro, što bi, kako tvrdi vlada u Tallinnu, trebalo dati nov zamah njezinu gospodarstvu i potaknuti zapošljavanje, no mnogi se boje povećanja cijena i krize koja potresa eurozonu. Ta mala baltička zemlja s 1,3 milijuna stanovnika, koja je u EU ušla 2004., sedamnaesta je članica eurozone i treća od bivših komunističkih zemalja koje su uvele zajedničku europsku valutu, nakon Slovenije 2007. i Slovačke 2009. Poznata po svojoj proračunskoj disciplini prije svjetske krize, estonska vlada desnog centra ističe da će uvođenje eura biti korisno i da je razumljiv korak za maleno estonsko gospodarstvo otvoreno svijetu. "Međunarodni monetarni fond (MMF) smatra da bi uvođenje eura trebalo ubrzati gospodarski rast između 0,15 i 1 posto na godinu u idućih dvadeset godina", rekao je estonski ministar gospodarstva Juhan Parts, a prenosi France presse. Estonski premijer Andrus Ansip kazao je da će uvođenje eura "donijeti stabilnost i prekinuti nagađanja o devalvaciji krune". Ansip je obilježio uvođenje eura podignuvši točno u ponoć iz bankomata, posebno postavljenog za tu prigodu u Nacionalnoj operi u Tallinnu, novčanicu od pet eura. Po zadnjim ispitivanjima javnog mnijenja koja je naručila estonska vlada, nešto više od polovice Estonaca (52 posto) podupire uvođenje eura, koji će zamijeniti krunu, nacionalnu valutu uvedenu nakon sovjetskog rublja 1992., nakon pedesetogodišnje prevlasti Moskve. Protivnici eura, okupljeni u malenom pokretu "Spasite krunu", postavili su u petak u središtu Tallinna plakate s porukama "Estonija! Dobrodošla na Titanik" i "Stop euru!".
SYDNEY - Tisuće Australaca Novu su godinu dočekale u evakuacijskim centrima nakon što je zbog najgore poplave u posljednjih 50 godina pola savezne države Queenslanda završilo pod vodom, javljaju agencije. Oko 200 tisuća ljudi moralo je napustiti svoje domove zbog obilnih kiša koje bez prestanka padaju od Božića i poplavile su područje veličine Francuske i Njemačke zajedno. Andrew Fraser, zamjenik premijera Queenslanda, izjavio je u subotu da se radi o poplavi "biblijskih razmjera". U subotu je australska vojska pokušavala helikopterom dostaviti hranu i druge potrepštine stanovnicima izoliranih gradova. Spasilačke službe ponajviše su usredotočene na grad Rockhampton, sa 100 tisuća stanovnika, gdje se rijeka Fitzoy izlila iz korita i predstavlja prijetnju za nekoliko tisuća kuća, a njezin najviši vodostaj očekuje se tek u srijedu. U subotu traju i evakucaije iz Theodorea i Condaminea. U petak je premijerka Queenslanda Anna Blight ocijenila da će ukupna šteta premašiti nekoliko milijarda dolara. Zbog poplave uništene su brojne plantaže žitarica, šećera i pamuka te zatvoreni rudnici i neke luke za izvoz šećera.