Govoreći o kvalitativnim promjenama u potrazi za haaškim bjeguncima u usporedbi s prijašnjim razdobljem, Vukčević je u razgovoru za srbijansku agenciju Betu istaknuo kako među te promjene ubraja i primjenu preporuka glavnog haaškog tužitelja Sergea Brammertza.
"Brammertz nas je upozorio da podatci koje je davao tribunal našim službama nisu iskorišteni na pravi način. I sami smo utvrdili da je do polovice 2008. bilo određenih opstrukcija, a sada provjeravamo kako su obavljane", rekao je Vukčević, dodavši da se analiziraju neki detalji iz razdoblja do 2008.
Vukčević, navodi Beta, nije želio komentirati navode koje je prenio WikiLeaks da su srbijanske vlasti u "točno određenu trenutku 2008." znale gdje je Mladić. Ocijenivši to subjektivnim zaključivanjem stranih diplomata, naveo je kako je Mladić "više puta bio blizu i više je puta iz raznih razloga umaknuo". Dodao je kako ne bi izdvajao nijedan konkretan slučaj.
Najavivši kako će biti procesuirani svi koji su na bilo koji način pomagali haaške optuženike, podsjetio je da je državno odvjetništvo nedavno od beogradskoga prvog osnovnog odvjetništva preuzelo predmet u kojem je pet osoba osumnjičeno za pomaganje Mladiću.
U tom predmetu je, po njegovim riječima, do sada saslušano 14 osoba, a među onima koji nadalje trebaju biti saslušani nalazi se i bivši načelnik srbijanske službe vojne sigurnosti Aco Tomić.
Pozvavši se na diplomatske bilješke koje je objavio WikiLeaks, a prenio ih New York Times, beogradski su mediji u početku prosinca javili kako su u proteklih godinu i više dana SAD i zapadne zemlje javno hvalili nastojanja Srbije da uhvati Mladića, ali su u privatnim kontaktima te države bile mnogo kritičnije prema Srbiji.
Također je navedeno kako je Srbiju posebno podupirala Španjolska, odbijajući priznati neovisnost Kosova u strahu od posljedica koje bi takav postupak mogao imati u španjolskoj pokrajini Baskiji, kao i da se se ta zemlja, sudeći po internoj korespondenciji diplomata Ramona Abaroa 2008., požalila da Srbija uopće ne surađuje s Haaškim sudom te da dobro zna gdje je Mladić.
"Mi ne znamo gdje je Ratko Mladić. Da znamo gdje je, bio bi uhićen danas. I bit će uhićen čim doznamo gdje je", istaknuo je u početku prosinca srbijanski predsjednik Boris Tadić komentirajući objavljene bilješke.
Vlada srbijanskog premijera Mirka Cvetkovića dužnost je preuzela u srpnju 2008. od vlade dotadašnjeg premijera Vojislava Koštunice.
Nekadašnji vojni zapovjednik bosanskih Srba Ratko Mladić optužen je za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, uključivo optužnicu za genocid.
Mladić je, zajedno s bivšim čelnikom bosanskohercegovačkih Srba Radovanom Karadžićem, koji je uhićen u srpnju 2008. i kojemu se sudi u Haagu, optužen za genocid u Srebrenici 1995., zbog pokolja osam tisuća muslimana i zbog 43-mjesečne opsade Sarajeva.
Po optužnici ICTY-ja protiv bivšeg čelnika pobunjenih Srba u istočnoj Slavoniji Gorana Hadžića, objavljenoj sredinom srpnja 2004., Hadžić se tereti za ratne zločine nad Hrvatima i drugim nesrbima na okupiranu području od sredine 1991. do kraja 1993.
Hadžić je u 14 točaka optužen za zločine protiv čovječnosti i kršenje ratnog prava i običaja počinjene progonom Hrvata i drugih nesrba, istrjebljenjem i ubojstvima, pritvaranjem, mučenjem, nehumanim postupcima, deportacijama, bezobzirnim uništavanjem sela, vjerskih i kulturnih objekata te pljačkom imovine.