Da je taj potez napravljen na vrijeme, bilo bi više prostora da se dobrovoljna mirovinska štednja probije u kolektivne ugovore i pravilnike o radu, ocijenila je Marija Zuber, urednica u časopisu Računovodstvo i financije.
S izmjenama zakona od 1. srpnja pojedinci koji su uplaćivali dobrovoljnu mirovinsku štednju izgubili su poreznu olakšicu, ali je poslodavcima uplata do 500 kuna mjesečno, odnosno 6.000 kuna godišnje, priznata kao porezni izdatak.
Time su poslodavci potaknuti na uplaćivanje u dobrovoljne mirovinske fondove jer na taj način mogu svojim zaposlenicima povećati plaće ili isplatiti bonuse bez izmjene ugovora o radu, a uplate mogu ugovoriti i kroz menadžerske ili kolektivne ugovore.
No, s obzirom na krizu, zasad nema masovnijeg odziva na tu mogućnost. U sustav dobrovoljnog mirovinskog osiguranja trenutno je uključeno oko 160.000 osoba, a ukupna imovina u dobrovoljnim mirovinskim fondovima iznosi oko 1,6 milijardi kuna.
Građani ne trebaju očekivati od javnog mirovinskog osiguranja i države da će im osigurati pristojne mirovine već se trebaju pravovremenom štednjom sami pobrinuti za materijalnu sigurnost u starosti, poručio je stručni suradnik u Institutu za javne financije Predrag Bejaković.
S obzirom na stanje u Hrvatskoj, građani ubuduće iz prvog i drugog stupa mogu očekivati još niže mirovine pa bi trebali na vrijeme početi uplaćivati u treći stup, odnosno dobrovoljno mirovinsko osiguranje.
Osim toga, sustav dobrovoljne mirovinske štednje može biti značajna poluga gospodarskog rasta i poboljšanja socijalne slike hrvatskog društva, dodao je Bejaković.