ZAGREB
Predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić izjavio je po današnjem završetku redovitog jesenskog zasjedanja Sabora kako nema nikakvih najava da će biti potrebna izvanredna saborska sjednica. "U javnosti se nešto o tome priča, ali međutim ja nemam nikakvu službenu najavu, pa prema tome o tome ne mogu govoriti. Ako se to dogodi bit ćete na vrijeme informirani", kazao je Bebić na konferenciji za novinare u Saboru. Novinare je, naime, zanimalo hoće li se održati izvanredno zasjedanje budući da se u medijima nagađa o rekonstrukciji hrvatske vlade. Bebić je predstavio statističke podatke o radu Sabora u ovoj godini (27. siječnja do 15. prosinca) tijekom koje su održane četiri redovne i jedna izvanredna sjednica, ocijenivši kako ne pamti da se ikada intenzivnije radilo. Sveukupno su sjednice trajale 92 dana ili gotovo 600 radnih sati. Sabor je izglasao 160 zakona, od koji su 42 usklađena sa zakonodavstvom EU (u zadnje tri godine doneseno je više od 260 tzv. europskih zakona). Sabor je u ovoj godini izmijenio i Ustav RH, donio dva Ustavna zakona, jednom mijenjao proračun za 2010. te prihvatio proračun za iduću godinu, a donio je i 133 odluke i prihvatio 69 izvješća. Zastupnici su se, kazao je Bebić, javili za riječ više od šest tisuća puta, a postavljeno je ukupno 445 pitanja. Dvadeseta sjednica, s kojom je Sabor zaključio ovogodišnje redovito zasjedanje, trajala je ukupno 36 dana.
ZAGREB
Predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić ustvrdio je danas da je Sabor u pogledu skidanja zastupničkog imuniteta bivšem premijeru Ivi Sanaderu postupio maksimalno u skladu sa svojim ustavnim i zakonskim ovlastima te poštivajući saborski Poslovnik. "Naglašavam da je u pogledu poštovanja saborske procedure i obavještavanja javnosti s naše strane sve bilo čisto. Ovo govorim zbog toga da se eliminiraju sve moguće špekulacije s tim u vezi", izjavio je Bebić na konferenciji za novinare u Saboru, na kojoj je predstavio rezultate ovogodišnjeg parlamentarnog zasjedanja. "Mislim da je Sabor postupio maksimalno u skladu s onim što mu je bila dužnost, a moja je uloga kao predsjednika Sabora završila u trenutku kada sam uputio zahtjev DORH-a Mandatno-imunitetnom povjerenstvu (MIP) i kada je u Saboru o tome provedena rasprava i glasovanje", dodao je. Na pitanje je li se, kao Sanaderov osobni prijatelj, začudio njegovim bijegom iz Hrvatske, odgovorio je kako je svatko slobodan dok mu zakon ne ograniči slobodu kretanja, te da za javno iznošenje svoga mišljenja nema dovoljno elemenata, odnosno saznanja o razlozima takvog Sanaderovog poteza. "Kako nemam dovoljno spoznaja o tome, suzdržan sam oko komentiranja tog pitanja, jer kako to prate mediji i kako se to odražava u našoj javnosti, takav slučaj nismo imali nikada, pa prema tome presedane koji će nastati vezano uz taj slučaj moći ćemo komentirati naknadno. Za sada još uvijek nemam dovoljno elemenata da bih mogao o tome nešto čvrsto reći", rekao je Bebić.
KARLOVAC
Predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor posjetila je danas u karlovačkoj Općoj bolnici studenta Marka Jovkovića te njemu i roditeljima izrazila žaljenje što je proteklog vikenda tijekom izlaska postao žrtva fizičkog nasilja trojice mladića. Premijerku su liječnici izvijestili da su Markove ozljede lakše i da se očekuje njegov potpuni oporavak. Marko i njegovi roditelji izrazili su ogorčenost tim napadom, a premijerka je rekla da to potpuno razumije i kao roditelj, a došla je posjetiti Marka kako bi poslala poruku svima, posebno mladima, da je nasilno ponašanje potpuno neprihvatljivo i da ga treba kazniti. U izjavi za medije premijerka Kosor rekla je kako je došla u bolnicu mladiću poželjeti brz oporavak te da pošalje poruku Vlade i HDZ-a da se nasilje neće tolerirati ni kod koga, kako god se zvao. Izrazila je žaljenje zbog događaja u Karlovcu i rekla da su počinitelji kažnjeni. Osamnaestogodišnjeg Marka Jovkovića 12. prosinca pretukla su trojica 26-godišnjaka pod utjecajem alkohola, dvojica su brisana iz članstva stranke nakon toga, a treći je bivši član Mladeži HDZ-a, brisan zbog izgreda 2008. Premijerka je ocijenila nedopustivim i jučerašnji napad na autobus s VIP gostima grčkoga nogometnog kluba PAOK-a u Zagrebu. Protiv krivaca bit će podnesene kaznene prijave i, kako je rekla, očekuje da svi ti nasilnici dobiju primjerene kazne. Premijerka Kosor na kraju je rekla - odgovarajući na novinarsko pitanje hoće li se odazvati USKOK-u ako bude pozvana kao svjedokinja oko slučaja bivšeg premijera Sanadera, kako "svaki premijer na svijetu, pa i u Hrvatskoj, mora biti spreman na sve ono na što mora biti spreman i na što je obvezan svaki hrvatski državljanin".
ZAGREB
Na telefonskoj sjednici, Vlada RH danas je donijela Odluku o stjecanju dionica Hrvatske poštanske banke d. d., priopćio je Vladin Ured za odnose s javnošću. Odobrava se uplata uloga u novcu, u iznosu od 449.998.896,00 kuna iz sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske, radi stjecanja dionica koje se izdaju u postupku povećanja temeljnog kapitala, sukladno odlukama Glavne skupštine Hrvatske poštanske banke d.d. i to 255.536 redovnih dionica, koje glase na ime, nominalnog iznosa 1.100,00 kuna, čime Republika Hrvatska stječe udjel od 29,08 posto temeljnog kapitala, navodi se u priopćenju. Nadalje, donesena je Odluka o prijedlogu za ulaganje u temeljni kapital Hrvatske poštanske banke d.d. U cilju kapitalne potpore Hrvatskoj poštanskoj banci d.d., uravnoteženjem strukture jamstvenog kapitala, predlaže se unos, odnosno pretvaranje potraživanja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u iznosu od 50.000.000,00 kuna, s osnova uplata izvršenih u dopunski kapital u redovne dionice. Nadležnim tijelima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje predlaže se izvršiti upis i uplatu dionica, na način i u rokovima, sukladno odlukama Glavne skupštine Hrvatske poštanske banke d.d. o povećanju temeljnog kapitala i izdavanju dionica. Vlada RH je uputila Hrvatskom saboru amandmane na Konačni prijedlog zakona o upravljanju državnom imovinom. Ovim se omogućuje da članovi Upravnog vijeća mogu biti i druge stručne osobe, koje nisu ministri u Vladi Republike Hrvatske. Vlada RH nije prihvatila amandmane Klubova zastupnika SDP-a, HNS-HSU i IDS-a na Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, stoji u priopćenju Vladinog Ureda za odnose s javnošću.
BJELOVAR
Županijski sud u Bjelovaru danas je Višnji i Zdravku Pevecu ukinuo pritvor i oni će se braniti sa slobode. Sutkinja Sandra Hančić rekla je u obrazloženju odluke da oni više ne mogu utjecati na istragu. Sud je danas prihvatio zahtjev obrane da se ponovi knjigovodstveno vještačenje, ocjenjujući da je nalaz financijsko-knjigovodstvenog vještaka Marijana Tomljenovića manjkav zbog kratkoće vremena u kojem je napravljen. Bračni par Pevec u pritvoru je od lipnja, a tereti ga se za tri kaznena djela - zloporabu položaja i ovlasti, zloporabe u gospodarskom poslovanju te povredu vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga, kojima je za sebe ostvario protupravnu korist od 3,8 milijuna kuna i oštetio državni proračun oko 10,5 milijuna. Na početku suđenja Višnja i Zdravko Pevec izjavili su da se ne osjećaju krivima ni po jednoj točki optužnice.
ZAGREB
Ustavni sud ukinuo je zakonsku odredbu kojom su obustavljeni postupci za priznavanje statusa branitelja i dragovoljaca započeti prije zakona iz 2009. koji je propisao da danom njegova stupanja prestaje priznavanje statusa nakon 31. prosinca 1997. Ustavni sud odbio je ukinuti članak 14. izmjenjenog i dopunjenog Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji kojim je utvrđen datum prestanka priznavanja statusa ali je ukinuo članak 15. kojim su obustavljeni već započeti postupci po prijašnjem zakonu. Naime, sud smatra da je ustavnopravno neprihvatljivo da zakonodavac intervenira u započete postupke na način koji omogućava da se o tim predmetima nikad ne odluči i da zakonodavac zahtjeve podnesene prije izmjena jednostavno proglasi obustavljenima. Sutkinja izvjestiteljica Snježana Bagić rekla je da podnositelji zahtjeva imaju pravo na okončanje postupka u skladu sa zakonom koji je vrijedio kad su pokrenuli postupak. Ustavni sud je pritom odbio druge prijedloge ocjene ustavnosti "starog" i važećeg zakon o pravima hrvatskih branitelja. U objedinjenoj odluci ustavni suci odbili su više od tisuću prijedloga za pokretanje postupka ocjene ustavnosti Zakona o smanjenju mirovina određenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju kojim su zaposlenicima MUP-a, pravosudnim policajcima, braniteljima, ratnim vojnim invalidima i političkim zatvorenicima mirovine smanjenje za deset posto.
VUKOVAR
Iako je Zakon o suzbijanju diskriminacije stupio na snagu 1. siječnja 2009. godine, javnost je slabo upoznata s njegovim postojanjem, istaknuo je danas u Vukovaru zamjenik pučkog pravobranitelja Dejan Palić na okruglom stolu o iskustvima u provođenju Zakona o suzbijanju diskriminacije na kojem su sudjelovali predstavnici lokalne samouprave, nevladinih udruga te predstavnici koordinacija za ljudska prava i nacionalnih manjina. Riječ je o krovnom propisu no Hrvatska je i do sada svojim ustavom, zakonima kao i potpisanim međunarodnim aktima regulirala to područje, rekao je Palić, dodavši da zakon sada sustavno uređuje cijelu materiju, definira diskriminaciju, način zaštite i sankcije. Naglasio je da je diskriminacija stavljanje nekoga u lošiji položaj zbog pripadnosti vjeri, etničkoj skupini, rasi, političkom opredjeljenju, članstvu u sindikatima, seksualnoj orijentaciji i dr. pri čemu oba kriterija moraju biti ispunjena: i stavljanje u lošiji položaj i pripadnost nekoj od ukupno 17 pripadnosti koje navodi zakon. Pučki pravobranitelj središnje je tijelo za zaštitu od diskriminacije, a postoje i posebni pravobranitelji za područja ravnopravnosti spolova, zaštite djece kao i osoba s invaliditetom, rekao je. Od donošenja zakona, istaknuo je Palić, prošlo je relativno malo vremena pa u Hrvatskoj još nema sudske prakse od koje se očekuju i odgovori na pitanja na koja eventualno zakon nije jasno odgovorio.
RIJEKA
Rektor Sveučilišta u Rijeci dr. Pero Lučin i creski gradonačelnik Kristijan Jurjako potpisali su Sporazum o namjeni renesansne palače „Moise“ u Cresu, kojim se Grad Cres i Sveučilište u Rijeci usuglašavaju da se taj objekt kulturne baštine obnovi i za potrebe riječkoga Sveučilišta prenamijeni u edukacijski centar. Sporazumom o namjeni patricijske palače „Moise“ iz 16. stoljeća, smještene u staroj gradskoj creskoj jezgri, ugovorne strane - Grad Cres kao vlasnik objekta i Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci kao nositelj edukacijskih i znanstvenih sadržaja, i službeno su se povezali u projekt suradnje na rekonstrukciji palače „Moise“. Nakon toga, kako je rečeno, uslijedit će njezina prenamjena u edukacijsko središte širokog spektra djelovanja - centar humanističkih i društvenih znanosti, regionalni centar za cjeloživotno učenje te kongresni centar riječkog Sveučilišta. Uređenje palače bi, procjenjuje se, moglo potrajati oko pet godina, a cijena projekta kreće se oko četiri milijuna eura, od čega na opremanje u edukacijske svrhe otpada 500 tisuća eura.
ZAGREB
Šestorica od 11 zagrebačkih huligana uhićenih nakon jučerašnjeg napada na autobus s VIP gostima grčkog nogometnog kluba PAOK-a zadržana su na kriminalističkoj obradi, doznaje se u zagrebačkoj policiji koja traga za ostalim napadačima. Najmlađi uhićenik ima 17, a najstariji 27 godina. Nekoliko desetaka huligana napalo je jučer iza 13 sati na križanju ulica SR Njemačke i Avenije Dubrovnik u Novom Zagrebu autobus koji je iz zagrebačke zračne luke prevozio 40-ak VIP gostiju PAOK-a. Napadači su autobus zagrebačkih oznaka zasuli kamenjem s obje strane te porazbijali većinu prozora, ubacivši potom u autobus nekoliko upaljenih baklji. U policiji danas kažu da je lakše ozlijeđeno troje putnika te da im je pomoć pružena u Klinici za traumatologiju i u KBC Zagreb. U jučerašnjim izvještajima govorilo se o četvero ozlijeđenih te sedmero putnika koji su na mjestu napada odbili liječničku pomoć. VIP gosti kluba iz Soluna u Zagreb su doputovali na večerašnju utakmicu sa zagrebačkim Dinamom na maksimirskom stadionu. Riječ je o utakmici posljednjeg kola Europske lige po skupinama.
ZAGREB
Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu jednoglasno je donio presudu protiv Republike Hrvatske zbog diskriminacije triju crkava reformacijske baštine u Hrvatskoj u odnosu prema drugim vjerskim zajednicama, rekla je danas na konferenciji za novinare odvjetnica Ines Bojić, koja je zastupala "Savez crkava Riječ Života i ostale crkve". Podsjetivši kako je postupak trajao tri godine, rekla je kako su u Hrvatskoj vodili upravni spor te da se Ustavni sud odbio očitovati o ustavnosti zakona koji regulira status vjerskih zajednica. Na pitanje je li sud u Strasbourgu donio presudu protivnu hrvatskim zakonima, Bojić je odgovorila kako nije bila riječ o zakonu, nego o odluci hrvatske vlade. Napomenula je kako se vlada u propisanu roku može žaliti na odluku toga suda. Na konferenciji su bili i predstavnici Protestantske reformirane crkve, Crkve cjelovitog evanđelja i Saveza crkava Riječ Života Jasmin Milić, Damir Šićko Alić i Mario Dučić. Milić je istaknuo kako je odluka suda u Strasbourgu velika stvar za vjerske zajednice i vjerske slobode jer se, kako je ustvrdio, vlada nejednako odnosila prema vjerskim zajednicama. Ocijenio je i kako u vladinoj Komisiji za odnose s vjerskim zajednicama sjede nekompetentni ljudi.
ZAGREB
Prijatelji, kolege, glumci i štovatelji kazališne i filmske umjetnosti danas su se, na komemoraciji u Gradskom dramskom kazalištu Gavella, prisjetili dugogodišnje članice ansambla tog kazališta - glumice Marine Nemet, koja je preminula u subotu, 11. prosinca u 51. godini. U svom prekratkom životu imala je zavidnu filmsku i kazališnu karijeru koja je trajala gotovo četiri desetljeća, rekao je redatelj i kritičar Petar Krelja prisjećajući se kako ju je sa samo osam godina otkrio Vatroslav Mimica u svome filmu "Događaj". Njezin dolazak da se oprosti od svojih kolega i prijatelja u svoju matičnu kazališnu kuću, svega nekoliko dana prije smrti, Krelja je usporedio s herojstvom helenističkog teatra. Marina Nemet glumu je shvaćala kao dugotrajan i sustavni rad na sebi, rekla je Maja Gregl iz redakcije Dramskog programa HTV-a podsjećajući kako je radila s vrhunskim profesionalcima i doajenima struke te i sama bila takva. Uz stihove Rundekove "Apokalipse" vidno potresena, od svoje se kolegice oprostila Vanja Matujec, Slavica Knežević, Jelena Miholjević, Ankica Dobrić. Marina Nemet rođena je 7. lipnja 1960. u Novoj Gradiški, a na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu diplomirala je 1985. godine. Iza sebe je ostavila niz impresivnih kinematografskih i kazališnih ostvarenja. Posljednji ispraćaj Marine Nemet je danas na zagrebačkom groblju Miroševac.