Od 8 analitičara brokerskih tvrtki, koji su sudjelovali u Hininoj anketi, njih 5 danas očekuje stagnaciju Crobexa, a 3 nastavak rasta.
Crobex indeks jučer je skočio 8,94 posto, na 2.062 boda, a Crobex10 12,27 posto, na 1.124 boda. Oba indeksa na najvišoj su razini od svibnja ove godine.
Zahvaljujući jučerašnjem snažnom skoku, Crobexi su nadoknadili sve gubitke od početka godine. Crobex je sada u plusu 2,9 posto, a Crobex10 6,6 posto u odnosu na početak godine.
Redovni promet iznosio je 233,96 milijuna kuna, i najveći je od studenoga 2007. godine.
Najviše je za to zaslužan promet dionicom Ine, koji je premašio 185 milijuna kuna, pri čemu joj je cijena skočila 65,4 posto, na 2.830 kuna.
„Očekujem nastavak pozitivnog trenda na domaćem tržištu, iako ne uz tako snažne stope rasta indeksa kao jučer. Uz mini-euforiju vezanu uz dionice Ine, vidimo i da su se već počela prelijevati sredstva od prodaje tih dionica u izdanja drugih domaćih blue-chip izdanja, ponajviše građevinara. Brodarske dionice zasad nisu znatnije reagirale, no vjerujem da ćemo vidjeti i njihov rast do kraja godine“, ističe Matko Bošković, broker i investicijski savjetnik u Centar banci.
Nastavak rast cijena dionica Bošković očekuje ne samo zbog povratka dijela novca od prodaje dionica Ine na tržište, nego i zbog uobičajenog uzleta na burzama krajem godine.
Od novih vijesti vezanih uz ponudu MOL-a za dionice Ine, jučer je mađarska kompanija objavila da je cijena od 2.800 kuna koju nudi u svojoj općoj ponudi za kupnju dionica Ine od malih dioničara fiksna, te da neće pristati na licitiranje ponudama.
Na burzi, pak, i dalje stoji veliki nalog za kupnju dionica Ine po cijeni od 2.830 kuna.
A jučerašnjom eksplozijom likvidnosti najviše je profitirao građevinski sektor. Dionice IGH poskupile su 17 posto, Tehnike 9,5 posto, a Dalekovoda 6,5 posto.
„Nakon pozitivnog trenda u posljednjih više od tjedan dana, koji je jučer kulminirao snažnim skokom Crobexa, danas je na domaćem tržištu moguća stabilizacija cijena dionica, a ne isključujem ni mogućnost dobitonosnih prodaja dionica, prvenstveno iz građevinskog sektora, koji je ostvario snažne dobitke proteklih dana“, ističe Vjeran Jureša, analitičar u investicijskom društvu To One.
Kako dodaje, u fokusu investitora i dalje će biti dionica Ine, a zbog nje se i idućih dana očekuju pojačani volumeni trgovanja na domaćem tržištu.
Na svjetskim se burzama, pak, trguje suzdržano. Na Wall Streetu su u utorak vodeći indeksi tek blago porasli, jer je optimizam ulagača splasnuo nakon opreznog osvrta američke središnje banke na situaciju u gospodarstvu.
Na azijskim su burzama jutros u opreznom trgovanju cijene dionica blago pale, jer su se ulagači odlučili na dobitonosnu prodaju pred kraj godine.
Na europskim su burzama cijene dionica jutros također pale, nakon što je agencija Moody's najavila da bi mogla sniziti kreditni rejting Španjolskoj.
„Danas očekujem stabilizaciju cijena dionica na europskim burzama, moguće i njihov blagi pad, čemu će pridonijeti najava snižavanja rejtinga Španjolskoj“, ocjenjuje Jureša.
Makroekonomija: suzdržani inflacijski pritisci
Od makroekonomskih podataka Državni zavod za statistiku objavit će danas izvješće o kretanju cijena na malo u studenome, koje će, procjenjuje se, pokazati da se inflacija drži iznad razine od 1 posto.
Šest makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje da su u studenome potrošačke cijene bile između 1,0 i 1,5 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec. U prosjeku, očekuju inflaciju od 1,2 posto.
Nakon što se mjesecima kretala ispod 1 posto, što su njezine najniže razine od 2000. godine, u rujnu i listopadu inflacija je ubrzala na 1,4 posto na godišnjoj razini.
Premda je to najviša stopa inflacije u ovoj godini, to nikoga ne zabrinjava jer je to i dalje vrlo niska razina rasta potrošačkih cijena.
"U studenome očekujemo porast potrošačkih cijena od 0,3 posto mjesečno, zahvaljujući poskupljenju naftnih derivata, sezonske odjeće te nekih prehrambenih proizvoda. Inflacijski pritisci su i dalje relativno suzdržani, s obzirom na slabu domaću potražnju. Ujedno očekujemo pad godišnje stope inflacije na 1,2 posto zbog kratkotrajno povišenog baznog efekta", navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.