ZAGREB
Svjetski proslavljeni bariton Leo Nucci i Zagrebačka filharmonija nastupili su sinoć u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u sklopu velike humanitarne akcije "Korak u život", kojom se prikupljaju sredstva za stipendije djeci iz dječjih domova koja žele studirati. Talijanski pjevač donirao je svoj nastup u spomen na svog prijatelja, pokojnog maestra Vjekoslava Šuteja s kojime je u karijeri surađivao na brojnim koncertima i projektima. Najznačajnije svjetske pozornice Nucci je osvojio ulogama Rigoletta iz istoimene Verdijeve opere, te najslavnijeg pjevača među brijačima, Figara iz "Seviljskog brijača". U "Lisinskom" je sinoć, s orkestrom Zagrebačke filharmonije pod ravnanjem maestra Ivana Repušića te uz sopranisticu Ivanu Lazar i mezzosporanisticu Anu Mihanović, kojoj je to prvi nastup u Hrvatskoj, izveo izbor skladbi iz majstorskih kajdanki Verdija, Mascagnija, Puccinija i Giordana. Humanitarna akcija "Korak u život" započela je 2008. na inicijativu Rotary kluba Zagreb Kaptol s ciljem stipendiranja mladih koji izlaze iz domova za nezbrinutu djecu i udomiteljskih obitelji i dosad je na taj način osigurana 61 stipendija. Uz koncert, akciju ove godine prati i velika Facebook kampanja, a osim na toj društvenoj mreži i kupnjom ulaznica za koncert, sredstva za kampanju prikupljaju se i izravnim donacijama sponzora te pozivima na humanitarni broj telefona 060 9009. Putem Facebooka prikupljeno je oko 100 tisuća kuna, a ukupno do sada oko 2,8 milijuna kuna.
ZAGREB
Retrospektivna izložba slikara Ljube Babića, otvorena sinoć u zagrebačkoj Modernoj galeriji, donosi antologijski odabir djela toga istaknutoga hrvatskog umjetnika, a priređena je o 120. obljetnici umjetnikova rođenja. Izložbu je otvorio ministar kulture Božo Biškupić rekavši da je taj kulturni događaj najljepši božićni dar ljubiteljima umjetnosti, ali i podsjetnik da još nismo vratili dug Babićevoj svestranoj osobnosti. Jer, istaknuo je Biškupić, Babić je kao Europljanin i građanin svijeta uvijek zadržao kontakt s hrvatskom sredinom i kao rijetko koji slikar dao svojoj zemlji i narodu hommage ciklusom "Rodni kraj", koji pak potvrđuje njegovu ključnu tezu o hrvatskom tipičnom i neponovljivom izrazu. Ravnateljica Moderne galerije Biserka Rauter Plančić napomenula je da su od posljednje Babićeve retrospektive protekla tri i po desetljeća čemu je razlog složenost umjetnikova opusa dok je pak, dodala je, antologijski pristup rezultat nedostatnoga izložbenog prostora pa nije moguć sveobuhvatan prikaz. Moderna galerija počela je priređivati retrospektivu tijekom prošle godine i za obradu pojedinih segmenata umjetnikova opusa - slikarstvo, grafiku, crteže, okupila autorski tim u sastavu: Ivanka Reberski (slikarstvo), Libuše Jirsak (knjižna oprema, plakati i postavi) te Lada Bošnjak Velagić (scenografija), a izložbu je potaknula Biserka Rauter Plančić. Izložba će biti otvorena do 27. ožujka iduće godine.
ZAGREB
U povodu jedanaeste obljetnice smrti prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, sinoć je u Zagrebu, u organizaciji Udruge za hrvatski identitet i prosperitet (HIP), održana svečana akademija, na kojoj je i predstavljen zbornik "Hrvatska nakon 20 godina - kako dalje?" Da danas imamo Tuđmana, znali bismo odgovor na to pitanje, rekao je predsjednik Udruge admiral Davor Domazet Lošo na svečanoj akademiji u Staroj gradskoj vijećnici, kojoj su nazočili i članovi obitelji Tuđman. Na djelu su pokušaji stvaranja jugosfere i nadam se da imamo dovoljno snage da se tome odupremo, rekao je Domazet Lošo. Književnik Hrvoje Hitrec smatra da su oživjele jugoslavenske sablasti, a Hrvati prestali biti gospodari u vlastitoj kući. Pozvao je građane da na parlamentarnim izborima "pometu smeće koje se nakupilo" jer, rekao je, Hrvatska treba živjeti ponosno kao i ljudi u njoj. Opet nam je potreban politički pokret i to je, kazao je, "Hrast"- pokret za uglednu, uspješnu i uređenu Hrvatsku kako bismo nastavili tamo gdje je dr. Tuđmana zaustavila sudbina. Prof. dr. Miroslav Tuđman, sin prvog hrvatskog predsjednika i sveučilišni profesor, kazao je kako veliki ljudi vide dalje i bolje, znaju pronaći rješenje i imaju hrabrosti ostvariti ga. Prvi hrvatski predsjednik, ocijenio je, uspio je jer je imao strategiju, poznavajući povijest hrvatskog naroda i Jugoslavije te međunarodne okolnosti, bez čega nije bilo moguće djelovati.