Istaknuo je to uz ostalo na današnjoj godišnjoj konferenciji za novinare predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev, dodavši kako se nada da će omjer kredita iduće godine biti sličniji onima iz 2007. kada je 70 posto kredita bilo za nove investicije i u nove proizvode, a 30 posto u obrtna sredstva.
Očekivana dobit HBOR-a za ovu godinu je oko 115 milijuna kuna ili oko 30 posto niža nego 2009. godini. U to smo 'svjesno išli' jer smo zadržali iste kamatne stope kao prošle godine, kazao je Kovačev i dodao kako će iduće godine kamate nastojati zadržati na ovogodišnjoj razini.
Od ukupne kreditne aktivnosti do kraja studenog ove godine izvoznicima je odobreno 473 kredita u iznosu od 3,56 milijardi kuna, gospodarstvu je plasirano 580 kredita u iznosu od gotovo 1,4 milijarde kuna.
Općenito izvoznicima je odobren najveći iznos kredita (ukupno oko 4 milijarde kuna), kao i proizvodnim djelatnostima (86 posto od ukupnih), a takav trend HBOR će nastojati zadržati i iduće godine, najavio je Kovačev.
Naveo je i da su HBOR i poslovne banke po modelu A do sada hrvatskim poduzetnicima isplatili ukupno 1,9 milijardi kuna kredita, od čega je 76,3 posto bilo za namirenje obveza prema dobavljačima, 8,2 posto za obveze prema financijskim ustanovama, 7,4 posto za obveze prema državi, a 8,1 posto za ostalo.
Na novinarski upit/komentar da je ukupni iznos odobrenih kredita po modelu A mali, Kovačev je odgovorio da nije, da su to znatna sredstva, te da su krediti bili po povoljnim uvjetima, a da su tvrtke te uvjete morale zadovoljiti.
S obzirom da se malo kredita tražilo, pa i odobrilo za nove investicije, tek oko 24 posto od ukupne kreditne aktivnosti, to se, kaže, odrazilo i na potražnju po modelu B koji je namijenjen upravo za investicije. Dodao je i da se radi na promjenama modela B, ali da u tome HBOR nije sam te će o tome moći detaljnije govoriti kada izmjene budu gotove.
Podsjetivši na brojne ovogodišnje međunarodne aktivnosti HBOR-a, Kovačev je kazao i kako su od financijskih, europskih institucija ove godine pribavili 350 milijuna eura kreditnih sredstava te da je to bilo povoljnije od komercijalnih zaduženja.
Najavivši kako iduće godine planiraju povećati kreditnu aktivnost za 25 posto u odnosu na ovu, kao i posvetiti je izumiteljima i inovacijama, Kovačev je naglasio i kako vjeruje da će 2011. za hrvatsko gospodarstvo biti bolja od ove, da je 'dno krize' iza nas, kao i da puno toga ovisi o 'živahnosti i poduzetnosti gospodarstvenika'.
Čelnici HBOR-a danas su predstavili i dva nova programa - IPARD Mjera 301 koja obuhvaća razvitak osnovne ruralne infrastrukure (s fikasnom kamatom od 4 posto godišnje, rokom otplate do 15 godina uključujući pet godina počeka) te IPARD Mjera 302 koja se odnosi na razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti (uz kamatnu stopu od 2 posto, rok otplate kredita do 12 godina uključujući 2 godine počeka).