ZAGREB
Hrvatsko Ministarstvo pravosuđa poslijepodne je uputilo zahtjev za izručenjem bivšeg premijera Ive Sanadera austrijskom Ministarstvu pravde, doznaje se od glasnogovornice ministarstva Vesne Dovranić. Austrijskom ministarstvu uputili smo zahtjev za izručenjem i svu dodatnu potrebnu dokumentaciju, potvrdila je Hini glasnogovornica Dovranić dodavši da je zahtjev austrijskim vlastima upućen temeljem međudržavnog ugovora između SFRJ i Austrije iz 1982. godine. Sanader, koji je u petak uhićen u Austriji, jučer je ponovno izveden pred suca istrage u Salzburgu kojem je rekao da se ne osjeća krivim za ono za što ga se u Hrvatskoj optužuje. Njegov bečki odvjetnik Werner Suppan je kazao da se nije govorilo o pojednostavljenom procesu izručenja, budući da je po austrijskom zakonu to moguće na drugom saslušanju za 14 dana. Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić danas je potvrdio da je postupak ekstradicije pokrenut i da stvari idu svojim tijekom.
ZAGREB
Predsjednik Republike Ivo Josipović smatra da se može dokazati da donacija Roberta Ježića, nedavno uhićenog vlasnika Diokija i Novog lista, za njegovu predsjedničku izbornu kampanju u visini 200 tisuća kuna nije u vezi s Ježićevim kriminalnim radnjama, a ako bi se dokazalo suprotno, rekao je da je spreman vratiti donirani novac. "Lako se može dokazati da ta donacija nije imala nikave veze s Ježićevim kriminalnim radnjama. Ako se dokaže suprotno, spreman sam vratiti taj novac", poručio je Josipović u emisiji Hrvatskog radija "S predsjednikom uz kavu". Dodao je i kako je Ježić bio ugledan gospodarstvenik te da nije bilo nikakve sumnje u njegov rad. S te strane, savjest mi je mirna, rekao je Josipović, dodavši kako bi povrat toga novca imao smisla samo ako bi se dokazala uzročna veza između te donacije i Ježićevih kriminalnih aktivnosti. Predsjednik je komentirao i nastojanje Vlade da zadrži većinski paket Ininih dionica, istaknuvši kako bi "Hrvatska trebala zadržati svoj položaj u Ini". "MOL-ov pokušaj otkupa Ininih dionica u skladu je sa zakonom i u tom smislu nema se što prigovoriti", kaže predsjednik koji ističe i da bi Vlada trebala uložiti sav napor i 2,5 milijardi kuna kako bi zadržala većinski paket dionica i strateški interes u Ini. Govoreći o povećanju broja hrvatskih vojnika za misiju u Afganistanu, istaknuo je kako je taj broj vojnika "sukladan proporciji koju RH ima u NATO-u".
ZAGREB
Predsjednik Republike Ivo Josipović ocijenio je danas kako je smanjenje kazne bivšem oficiru JNA Veselinu Šljivančaninu na Haaškom sudu posljedica propusta u fazi optuživanja te kako pravda u slučaju Vukovara nije zadovoljena. "Kada je riječ o toj haaškoj presudi, ključ pogreške je manje na sudu, a više u fazi optuživanja", ocijenio je Josipović u emisiji Hrvatskog radija "S predsjednikom uz kavu". U optužnici je ispušten cijeli niz evidentnih zločina, pa je "na temelju takve optužnice možda i trebalo donijeti takvu odluku", rekao je. Josipović je komentirao smanjene zatvorske kazne za zločine na Ovčari Veselinu Šljivančaninu sa 17 da 10 godina, primijetivši da su "očito učinjeni propusti u fazi optuživanja te da pravda u slučaju Vukovara ni u kojem slučaju nije zadovoljena". Ključnim propustom Josipović ocjenjuje što je za glavnog krivca za vukovarski zločin proglašen netko tko je na razini majora. "Zar zaista itko misli da zapovjedni lanac za Vukovar završava s nekim tko je bio major ili pukovnik. Ja mislim da to nije tako i da bi hrvatsko i srpsko pravosuđe sada, nakon haaškog koje završava svoj rad, trebali vidjeti gdje završava taj zapovjedni lanac", istaknuo je Josipović. Predsjednik je komentirao i uhićenje bivšeg ratnog pomoćnika hrvatskog ministra unutarnjih poslova Tomislava Merčepa, koji je osumnjičen za ubojstvo ili nestanak 43 osobe 1991. godine. "Ne želim prejudicirati ničiju krivnju, ali te je zločine trebalo ranije istražiti, a ne čekati 19 godina", rekao je ustvrdivši da bi tada Hrvatska uživala veći međunarodni ugled.
ZAGREB
Bivšemu ratnom pomoćniku ministra unutarnjih poslova Tomislavu Merčepu određen je jednomjesečni pritvor i protiv njega je pokrenuta istraga zbog sumnje da je odgovoran za ubojstva ili nestanak 43 osobe sa zagrebačkoga, kutinskoga i pakračkog područja. Pritvor je 58-godišnjem Merčepu određen zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke i posebno teških okolnosti u kojima je djelo počinjeno. Istražni sudac zagrebačkoga Županijskog suda Mirko Klinžić odbio je zahtjev tužiteljstva da mu se pritvor odredi i zbog opasnosti od bijega. Odluku o istrazi i pritvoru sudac je donio pošto je danas ispitao Merčepa u zatvorskoj bolnici u koju je, zbog lošeg zdravlja, smješten u petak nakon uhićenja i ispitivanja na policiji i kod dežurnog istražnog suca. U istrazi protiv Merčepa, koji se danas branio šutnjom, ispitat će se oko 40 svjedoka. Merčepa se tereti za ratni zločin protiv civila, to jest da je od 8. listopada do sredine prosinca 1991., kao savjetnik u MUP-u i zapovjednik pričuvne postrojbe MUP-a smještene u Pakračkoj poljani i dijelom u paviljonu 22 Zagrebačkog velesajma, naređivao nezakonita uhićenja, zlostavljanja, mučenja i ubojstva civila te propustio spriječiti te zločine. Tužiteljstvo tvrdi da su s područja Zagreba te sa šireg područja Kutine i Pakraca ubijene ili nestale 43 osobe, a šest je osoba preživjelo mučenja i zlostavljanja.
ZAGREB
Hrvatski sabor sutra će nastaviti sjednicu prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, po hitnom postupku, najavio je večeras potpredsjednik Sabora Ivan Jarnjak. Predložene izmjene i dopune Zakona o izborima zastupnika u Sabor posljedica su izmjene Ustava RH iz lipnja ove godine, kao i dopune Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Izmjene se odnose na biračko pravo, broj i izbor zastupnika bez prebivališta u Hrvatskoj, kao i broj te izbor zastupnika nacionalnih manjina. Neki od članova Odbora za nacionalne manjine i ljudska prava nisu bili za to da prijedlog ide u hitnu proceduru jer pojedine odredbe smatraju nedorečenima pa ih, ističu, treba dodatno raspraviti.
Bilo je i mišljenja da bi kod manjina koje u stanovništvu RH sudjeluju s manje od 1,5 posto trebalo otvoriti širu raspravu imajući u vidu da su sadašnjim zakonom utvrđene skupine i od po 12 manjina, kao i skupine u kojima se pojedine manjine izrazito izdvajaju svojim brojem, a sve ih zastupa samo jedan zastupnik. Prevladavajuće je stajalište da je svrha izmjene izbornog zakona samo provedba Ustava i Ustavnog zakona i da je hitan zbog potrebe primjene na predstojećim izborima.
ZAGREB
Dok su o prijedlogu zakona o zakupu i prodaji poslovnih prostora svi zastupnici imali pozitivno mišljenje, prijedlog odluke o imenovanju sudaca porotnika Vrhovnog suda RH naišao je na kritiku oporbenih zastupnika SDP-a i HNS-a. Ingrid Antičević Marinović (SDP) upozorila je kako je u životopisima kod nekih sudaca porotnika uočila da su stranački angažirani, u nekih je previsoka dob, a ima ih, kaže, koji su životopis ispisali štampanim slovima. "Ima krasnih kandidata koji mogu biti na ponos, ali ima i onih za koje se pitam mogu li doista suditi pravedno i nepristrano", kazala je Antičević- Marinović. S njom se složio i Miljenko Dorić (HNS-HSU). Da kod prvog prijedloga nismo upozorili na kršenje zakona, mislio bih da je greška, no ovako je sramotno, ustvrdio je Dorić i upitao kako očekivati ozdravljenje pravosuđa uz takav način rada. HDZ-ova zastupnica Ana Lovrin se složila da je kod odabira sudaca porotnika potrebna veća pažnja, ali je, u ime predlagača, Odbora za pravosuđe, apelirala na zastupnike da prihvate sadašnji prijedlog kako se ne bi blokirao rad Vrhovnog suda. Zastupnici su podržali prijedlog zakona o zakupu i prodaji poslovnih prostora kojim se daje mogućnost državi, županijama, gradovima i općinama da svoje poslovne prostore prodaju, temeljem javno objavljenih popisa, onima koji uredno podmiruju svoje obveze i koriste ih pet godina.
ZAGREB
Zastupnici su večeras podržali prijedlog izmjena Zakona o primaljstvu i složili su se da je Hrvatska, kada je riječ o usklađivanju s EU standardima, na vrijeme krenula i otvorila studij koji danas daje prve visokoobrazovane primalje. Državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi Ante Zvonimir Golem kazao je kako se izmjenama zakona iz 2008., uz ostalo, definira odnosno razgraničuje djelatnost primalje asistentice, koja je dio tima, od primalje, koja može djelovati samostalno ili je voditelj tima. HDZ-ov zastupnik Stjepan Milinković podsjetio je na dugu tradiciju primaljstva u nas koja datira iz 18. stoljeća, kad je održan prvi primaljski tečaj. Prva škola u Rijeci osnovana je 1786., a s tamošnjeg stručnog studija danas nam stiže prva diplomirana primalja, kazao je Milinković. SDP-ova zastupnica Tatjana Šimac Bonačić pozdravila je činjenicu što će diploma primalje ujedno značiti primalji i radnu dozvolu koja vrijedi u cijeloj EU. Upitala je što će biti s 15 primalja nakon što su zatvorena rodilišta u Sinju, Makarskoj i Imotskom čime se, naglašava, smanjuje zdravstveni standard trudnica. "Sinj neće ostati bez rodilišta", odgovorio joj je državni tajnik Golem i naveo kako se rodilište obnavlja i ponovno će raditi, baš kao i primalje.
ZAGREB
Svi klubovi zastupnika podržali su popodne izmjene Zakona o biogorivima za promet kako bi se zakon uskladio s EU direktivom iz 2009., no iz redova oporbe spočitnuli su hrvatskoj Vladi da zaštitu okoliša još uvijek tretira kao trošak, a ne kao šansu za razvoj. Po novom, u zakon se uvodi EU obveza da se do 2020. osigura 10 posto udjela iz energije utrošene za promet u obnovljivim izvorima energije (biogoroivu, električnoj energiji iz obnovljivih izvora, vodiku i sl). SDP-ova zastupnica Mirela Holy je, podržavši zakon, napomenula da iz EU govore da treba nešto provesti u zaštiti okoliša, ali ne i kako što, dodaje, ostaje na mudrosti i pameti svake države. "Hrvatska Vlada zaštitu okoliša još uvijek tretira kao trošak, a ne kao šansu za gospodarski razvoj", ocijenila je Holy i upozorila kako još uvijek nemamo ni zakon o obnovljivim izvorima energije. Tek na taj način, smatra, riješilo bi se pitanje poticaja domaćim proizvođačima raznih vrsta biogoriva i porezne olakšice korisnicima, što sada nije slučaj. HSS-ova zastupnica Marijana Petir apelirala je na međusobnu suradnju nadležnih ministarstava kako bi se riješio problem subvencija. "Po nekim primjerima u Hrvatskoj vidi se da mi možemo smanjiti emisiju stakleničkih plivnova i otvarati nova radna mjesta", kazala je i navela kako se primjerice proizvodnja biodizela u okolici Ozlja zaokružila kad je zagrebački ZET za svoje autobuse kupio biodizel. Istodobno, upozorava, postavljamo si brojne administrativne prepreke pa tako, kaže Petir, za izgradnju jednog pogona za proizvodnju biogoriva treba najmanje 50 dozvola.
ZAGREB
Nacionalno vijeće za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije na današnjoj je sjednici zatvorenoj za javnost razmatralo izvješće DORH-a i USKOK-a o postupanju s predstavkama građana upućenih vijeću i zaključilo da je Državno odvjetništvo postupio u skladu sa svojim ovlastima. Nacionalno vijeće smatra da je učinkovit i neovisan rad Državnog odvjetništva u ovom trenutku ključan za uspjeh borbe protiv korupcije i za vraćanje povjerenja građana u institucije državne vlasti pa stoga inzistira da se osiguraju svi uvjeti za takav rad u kadrovskom, logističkom i zakonodavnom smislu, rekao je novinarima nakon sjednice, predsjednik Vijeća Željko Jovanović. Vijeće je, kazao je Jovanović, imalo 109 predmeta koje je uputilo Državnom odvjetništvu a među njima su predmeti povezani s radom Hrvatskih šuma, Hrvatske pošte, Hrvatskih cesta pa i bivšeg premijera Ive Sanadera. Vijeće je danas prihvatilo i Izvješće o svom radu od 1. lipnja 2009. do 30. lipnja 2010. Usvojen je i zaključak da se s obzirom na zbivanja u proteklih pola godine od zaključenja ovog izvješća što prije izradi šestomjesečno izvješće za 2010. koje bi se uputilo Saboru. Na upit kako komentira činjenicu da je osumnjičeni vlasnik Dioki grupe i Novog lista Robert Ježić financirao predsjedničku kampanju Ive Josipovića, predsjednik Vijeća je rekao da je kampanja predsjednika Josipovića bila najtransparentnija kampanja u kojoj su predočeni svi donatori i u kojoj nije bilo niti jednog tajnog ili crnog fonda. U vrijeme kad je Robert Ježić donirao 200.000 kuna u predsjedničkoj kampanji nisu postojale nikakve sumnje niti istrage protiv njega, kazao je Jovanović.
VARAŽDIN
Protiv četvorice varaždinskih policajaca koji u petak navečer nisu obavijestili Centar za socijalnu skrb o privođenju trojice maloljetnika pokreće se disciplinski postupak, izvijestila je na današnjoj konferenciji za novinare glasnogovornica varaždinske Policijske uprave Marina Kolarić. Dvojica od četvorice policajaca bit će udaljena s dužnosti, a u tijeku su konzultacije s Općinskim državnim odvjetništvom zbog utvrđivanja moguće kaznene odgovornosti policijskih službenika, dodala je glasnogovornica. Varaždinski policajci zatekli su maloljetnike iz romskog naselja u Kuršancu, u Međimurskoj županiji, poslije 23 sata kod varaždinske sportske dvorane na Dravi, gdje se u petak navečer održavao koncert. Kako po Obiteljskom zakonu maloljetnicima mlađim od 16 godina nije dopušteno biti na ulici bez nadzora roditelja od 23 sata do pet sati ujutro, policija ih je privela u policijsku postaju u Varaždinu, o čemu nije obavijestila Centar za socijalnu skrb. O privođenju maloljetnika obavijestili su čakovečku policiju, na čijem području maloljetnici imaju prebivalište, a ona je roditelje koji, pak, nisu željeli doći po njih. Varaždinski policajci trojicu su maloljetnika službenim vozilom prevezli u Međimurje, ali nisu ih predali roditeljima, nego su ih kilometar i pol prije mjesta u kojemu žive pustili i poslali da se sami vrate kući. Dječake je, dok su hodali cestom, udario automobil kojim je upravljao pijani 37-godišnjak. Jedan je dječak poginuo, drugi je teško ozlijeđen, a treći je prošao bez ozljeda.
KARLOVAC
Gradski odbor karlovačkoga HDZ-a danas je iz članstva izbrisao Danijela Trupkovića i Vladimira Vogrinca. "Bez obzira na razloge neprimjerenog ponašanja, oni su nanijeli štetu ugledu Hrvatske demokratske zajednice", navodi se u priopćenju i dodaje kako imaju povjerenje u institucije pravne države za koje ne sumnjaju da će profesionalno odraditi svoj posao. Prije sjednice Gradskog odbora HDZ-a, i predsjednik Županijske organizacije HDZ-a i karlovački župan Ivan Vučić osudio je napad županijskoga vijećnika Danijela Trupkovića na 18-godišnjega mladića tijekom subotnjeg izlaska u jednom karlovačkom kafiću. U izjavi za Hinu Vučić je rekao da je takvo ponašanje štetno za stranku te da će "biti sankcionirano". Dodao je kako od Trupkovića očekuje da sam da ostavku na sve dužnosti koje obnaša i da vjeruje da će ga Gradski odbor HDZ-a izbrisati iz članstva. Predsjednik Gradskog odbora HDZ-a i karlovački gradonačelnik Damir Jelić također je rekao da su takvim ponašanjem i u tom izgredu članovi HDZ-a učinili štetu i stranci i gradu Karlovcu, gdje se ponavljaju slične afere. "Policija će odraditi svoj posao, no koliko za sada mogu reći, mislim da pravog motiva za izgred nije bilo, nego je svemu kriv alkohol. Bez obzira na to, očekujem oštre sankcije jer se samo tako mladi mogu usmjeriti na put kojim treba ići", rekao je Jelić. Darko Jovković, otac 18-godišnjega pretučenug mladića koji leži u karlovačkoj bolnici sa slomljenom nosnom kosti i mnogim krvnim podljevima, rekao je kako ni njemu ni sinu nisu poznati motivi napada.
DUBROVNIK
Dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić sa suradnicima sudjelovao je danas u Budvi na svečanoj konferenciji u povodu dodjele 720.000 eura nepovratnog novca iz fondova Europske unije za pet projekata izabranih tijekom prvoga javnog poziva u sklopu IPA prekograničnog projekta Hrvatska - Crna Gora od 2007. do 2013. godine, priopćio je Ured za odnose s javnošću Dubrovačko-neretvanske županije. Projekti su vrijedni 900.000 eura, a na području Dubrovačko-neretvanske županije provodit će se od 12 mjeseci do 24 mjeseca. Riječ je o projektima: "Zajednička promocija i povećanje nivoa sigurnosti u nautičkom turizmu u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i na crnogorskoj obali", "Poslovna suradnja i usavršavanje vještina u službi razvoja avanturističkog turizma", "Tradicionalno maslinarstvo kao dio prekogranične ponude", "Dubrovnik i Kotor - gradovi i knjige" te "Priroda za budućnost". U prvom projektu s hrvatske strane sudjeluju Hrvatski hidrografski institut i Pomorski odjel Sveučilišta u Dubrovniku, u drugom Hrvatska gorska služba spašavanja i Udruga za prirodu i okoliš i održivi razvoj "Sunce", u trećem Udruga maslinara Dubrovačko-neretvanske županije i Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo, u četvrtom dubrovačka Gradska knjižnica i u petom projektu Javna ustanova za upravljanje zaštićenom prirodnom baštinom Dubrovačko-neretvanske županije.
ZAGREB
Umjetnički paviljon u Zagrebu u srijedu, 15. prosinca, obilježit će svoj dan, kao sjećanje na povijesni datum - 15. prosinca 1898. godine - kada je Paviljon svečano otvoren izložbom Hrvatskog salona. Umjetnički paviljon je od tada, tijekom 112 godina postojanja i kao jedan od simbola Zagreba, bio mjesto kontinuiranog održavanja najznačajnijih samostalnih i skupnih izložaba hrvatskih umjetnika - Proljetni salon, Zemlja, Grupa trojice, kao i velikih imena iz inozemstva - Moore, Rodin, Kollwitz, Warhol, priopćeno je danas iz Umjetničkog paviljona. "Mnoge su izložbe pojedinaca značile istinske likovne pomake, a niz je skupnih izložbi obilježilo vrijeme u kome su bile postavljene. Danas je Umjetnički paviljon, uz studiozno predstavljanje nacionalne umjetničke baštine, inovirao svoj program izložbama suvremenih umjetnika mlađe i srednje generacije u ciklusu site specific instalacija (slikarskih, kiparskih, video) ambijentalnog karaktera. Prije svega zahvaljujući i kapitalnim projektima obnove povijesnoga zdanja te modernizaciji tehničke infrasturkture kojom su stvorene mogućnosti prezentacije i najuzahtjevnijih izložbenih projekata suvremene produkcije", ističe se u priopćenju. Svi posjetitelji Umjetničkog paviljona će u srijedu, 15. prosinca, imati besplatan posjet velikoj retrospektivnoj izložbi eminentnog hrvatskog slikara Marijana Trepše (1897. - l964.)., jedne od ključnih osoba hrvatske umjetnosti 20. stoljeća.
ZAGREB
Izložbu o 45. obljetnici Hrvatske knjižnice za slijepe otvorila je danas u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) na blagdan kršćanske svetice sv. Lucije, zaštitnice vida, načelnica Odjela za knjižničnu djelatnost Ministarstva kulture Ankica Janković. Istaknula je kako je Hrvatska knjižnica za slijepa u proteklih 45 godina doista puno postigla u dostupnosti knjiga slijepim i slabovidnim osobama. Glavni ravnatelj Nacionalne i sveučilišne knjižnice Tihomil Maštrović podsjetio je kako je riječ o jedinoj knjižnici za slijepe i slabovidne osobe u Hrvatskoj, kazavši da su nove tehnologije prilagođene za potrebe slijepih i slabovidnih osoba, te dodatno obrazovanje knjižničara za taj posao, pridonijeli postignućima slavljeničke knjižnice ovjenčane, među ostalim, i priznanjem NSK-a. Ravnateljica Sanja Frajtag podsjetila je da je Knjižnica za slijepe osnovana 1965. pri Hrvatskom savezu slijepih zahvaljujući entuzijazmu njezina idejnog začetnika i prvoga voditelja, slijepoga profesora Antuna Lastrića. Danas knjižnica ima oko 1900 korisnika, kojima se knjige mogu dostaviti i u stan automobilom ili poštom. Svima koji knjige ne mogu čitati na uobičajen način, na raspolaganju je nešto više od dvije tisuće naslova na brajici, među kojima je i prvo cjelovito izdanje Biblije u 39 svezaka. Knjižnica ima i bogat zvučni fond od gotovo 2700 naslova lijepe književnosti i stručne literature. Ove godine objavljena je i prva knjiga u DAISY formatu - digitalno dostupnom informacijskom sustavu koji omogućava različite načine pretraživanja i navigiranja kroz tekst, rekla je ravnateljica Frajtag.