Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je prošloga tjedna 1,09 posto, na 80,04 boda.
Pritom je američka valuta prema europskoj ojačala 1,38 posto, pa je tečaj eura pao na 1,3225 dolara.
U odnosu na japansku valutu, cijena dolara porasla je 1,67 posto, na 83,93 jena.
Euro je, pak, prema japanskoj valuti ojačao 0,29 posto, pa mu je tečaj dosegnuo 111,03 jena.
Poticaj dolaru pružio je prošloga tjedna dogovor predsjednika SAD-a Baracka Obame i republikanaca o produljenju poreznih olakšica.
Analitičari kažu da je produljenje poreznih olakšica poticajno za američko gospodarstvo a time i za dolar, ističući da su pojačane prodaje obveznica prošloga tjedna uglavnom rezultat bojazni da će se tim poticajima potaknuti inflacija i pogoršati fiskalno zdravlje zemlje.
Trgovce je na veće kupovine dolara potaknuo skok prinosa po 10-godišnjim američkim obveznicama na 3,33 posto, najvišu razinu od kraja lipnja.
Viši prinosi po obveznicama SAD-a ocjenjuju se poticajnima za dolar u kratkoročnoj perspektivi, unatoč nepovoljnom utjecaju poreznih planova američke vlade na proračun.
"Skok u prinosima potaknuo je ulagače koji su se prije rješavali dolara da ih sada ponovno kupuju", kazao je Peter Frank, valutni strateg u Societe Generaleu.
Što se pak eura tiče, trgovci kažu da će ga ulagači vjerojatno i dalje prodavati svaki put kada ojača, s obzirom na rastuće zabrinutosti glede sposobnosti EU-a da spriječi širenje dužničkih problema u druge zemlje.
Negativna vijest za jedinstvenu europsku valutu bila je odluka agencije Fitch o snižavanju kreditnog rejtinga Irskoj za tri stupnja, na 'BBB+'. Agencija svoju odluku tumači zabrinutošću zbog dodatnih troškova restrukturiranja tamošnjeg posrnulog gospodarstva i bankovnog sektora.
Uz to, agencija Moody's objavila je da bi mogla sniziti rejtinge nekim portugalskim bankama.
U fokusu ulagača bila je prošloga tjedna i Kina, s obzirom da se očekivalo povećanje ključnih kamata. No, u petak je središnja kineska banka odlučila povećati stopu obvezne rezerve za tamošnje banke za daljnjih pola postotna boda, a kamate zasad zadržati nepromijenjene.
"Posljednjih tjedana ulagači su govorili o mogućem povećanju kamata u Kini. Središnja banka odlučila je povisiti samo stopu obvezne rezerve, pa su ulagači odahnuli i manje zazirali od rizika", kaže Niels Christensen, valutni strateg u tvrtki Norde.