"Dan ljudskih prava za nas je danas poseban jer naša zemlja ove godine slavi svoj Ustav - najvažniji dokument o ustrojstvu države i ljudskim pravima u pravno-političkoj povijesti hrvatskog naroda", istaknuo je predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić otvarajući svečanu akademiju u Hrvatskom saboru.
"Svečana akdemija upriličena je kao izraz poštovanja koji ukazujemo našem Ustavu, europskoj Konvenciji i Općoj dekalaraciji o ljudskim pravima, ali i kao znak naše privrženosti slobodi pojednica i zaštiti temljenih prava u demokratskom društvu utemeljenom na vladavini prava", naglasio je.
Svečanosti u Saboru nazočili su predstavnici hrvatske političke, sudbene, crkvene i društvene vlasti te predstavnici diplomatskog zbora.
Potpredsjednik Hrvatskog sabora i jedan od tvoraca prvog hrvatskog Ustava Vladimir Šeks podsjetio je na "važno i odlučujuće" vrijeme kada je donesen prvi Ustav RH i kada je dr. Franjo Tuđman, prvi hrvatski predsjednik, koga se sjećamo "s ponosom i pijetetom", predstavio zastupnicima polazišta i načela za izradbu Ustava.
"Hrvatski Ustav nije zamišljen kao formalni utopijski, apstrakti tekst izvan prostora i vremena već stvarni i relani Ustav, koji će jamčenjem ljudskih i građanskih prava te vladavine zakona, a ne ljudi i ideja postati temeljnim i trajnim vrijednostnim dokumentom svih građana", rekao je Šeks.
"Božićni Ustav temelj je državnosti Republike Hrvatske, ali i dio zajedničkog europskog ustavnog nasljeđa koje počiva na univerzalnim vrijednostima kršćanske civilizacije. Ostvarivanjem vrjednota zapisanih u Ustavu mi osiguravamo njegovu legitimnost", kazao je Šeks i naglasio kako hrvatskom Ustavu želi samo jedno - puno i istinsko ostvarenje.
Predsjednica Ustavnog suda RH Jasna Omejec osvrnula se na europsku Konvenciju o ljudskih pravima i praksu europskog suda, koja je u proteklih 50 godina obuhvatila 12.000 presuda i od Konvencije stvorila dinamičan i suvremen dokument, koji se može primjeniti na aktualne društvene probleme kao što su primjerice ubojstvo iz milosrđa, trgovanje ljudima i ljudskim organima, ropstvo, nasilje u obitelji, osticanje religijskih simbola u školama, zaštita novinarskih izvora i sl.
"Neprijeporna je činjenica da je Konvencija postigla ono što dosad nije postigao ni jedan drugi međunarodni instrument zaštite ljudskih prava u svijetu - pod jurisdikcijom europskog suda danas je 47 država, a pod njegovom zaštitom 815 milijuna Europljana", kazala je Omejec zaključivši kako svečano obilježavanje 60. rođendana Konvencije na Dan ljudskih prava ima veliko simboličko značenje.