"Državna poduzeća služila su kao zavod za zapošljavanje vladajuće stranke", ocijenio je Ivo Jelušić (SDP) u raspravi o izvješću o poslovanju poduzeća od posebnog državnog interesa.
HDZ je prozvao da je, osim što je u javna poduzeća postavljao svoje i kadrove koalicijskih partnera, iz njih izvlačio velik novac, a dokaz čega su, napominje, i aktualne afere.
"Silni su se novci izvlačili za interese stranaka i pojedinaca, koji su jako dobro živjeli, a sve smo mi plaćali", poručio je, ističući i da se na vodeća mjesta u državnim poduzećima dolazilo po načelu - slušaj i radi što ti se kaže.
Goran Beus Richembergh (HNS/HSU) izvješću je zamjerio da metodološki ne razrađuje zašto velika državna poduzeća imaju na stotine milijuna kuna nenaplaćenih potraživanja, uvjeren da iza toga stoji politička korupcija, odnosno isplate donacija strankama i pojedincima.
"Post festum, u 2010., doznajemo za famozni sastanak u vladi gdje se državnim poduzećima sugeriralo da posluju s Fimi medijom, doznajemo i za druge afere koje se danas valjaju u javnost, u DORH-u i sudovima. One pokazuju da su sredstva državnih poduzeća bila rezervni izvor za pokriće stranačkih i troškova odabranih i pravovjernih pojedinaca", poručio je.
Da se u državnim poduzećima od 2004. do 2010. radilo po načelu "uđi i kradi" smatra i Damir Kajin (IDS).
No, njega jednako zabrinjava i to što, kako je rekao, tajkuni iz privatizacijske pljačke 90-ih neće odgovarati ni vratiti ukradeni državni novac.
"Nije problem pokrenuti kazneni postupak protiv bivšeg premijera, ali volio bi vidjeti kada će se tako ići i protiv nekog od tajkuna iz 90-ih", naglasio je Kajin.
I Dinko Burić (HDSSB) smatra da se u državnim poduzećima, "pod palicom HDZ-a", odvijala "besprimjerena pljačka". "HDZ-ov slogan 'Država to sam ja' jako je opasan za demokraciju, ali još je opasniji što nisu stali samo na riječima, već su trgovačka društva u državnom vlasništvu pretvarali u privatne tvrtke", kazao je.
Goran Marić (HDZ), pak, ističe kako odgovornost za loše, ali i dobro poslovanje državnih poduzeća leži u članovima njihovih uprava te nadzornih odbora. "Imamo ljudi, ali problem je u selekciji", poručio je.
Nužnim je ocijenio promjenu klime po kojoj bi se javno, državno dobro trebalo više cijeniti nego vlastito.
"Često gledamo kako se svi busaju u prsa domoljubljem, a domoljublje se mjeri kakav je odnos prema državi. Trebaju nam oni koji prema javnoj imovini imaju bolji odnos nego prema osobnoj", istaknuo je Marić.
Nužnim smatra i da uprave tih poduzeća donose zahtjevnije poslovne planove, jer će tako, tvrdi, ona poduzeća koja posluju s dobitkom imati još bolje rezultate, a gubitaši će prerasti u one koji ostvaruju dobit. "Ona uprava koja ne prihvati taj poslovni plan neka ne prihvaća ni tu funkciju", istaknuo je.
Stanko Grčić (HSS) slaže se s Marićem da vladine mjere za odgovornije i racionalnije poslovanje državnih poduzeća daju rezultata, uvjeren da samo nove investicije mogu osigurati dugoročan i održiv razvoj te konkurentnost gospodarstva.
Posebno bi, ističe, trebalo poraditi na provođenju antikorupcijskih mjera u državnih poduzećima.