Proslava te obljetnice, koja će se nastaviti večeras svečanom akademijom u Preporodnoj dvorani HAZU, organizirana je na dan kada je prije dvadeset godina održana obnoviteljska skupština Matice hrvatske na kojoj su izabrana njezina upravna tijela, a nakon dugogodišnje stanke zbog zabrane rada u vrijeme Hrvatskoga proljeća.
Kroz cijelu svoju povijest zadaća Matice bila je, osim kulturnog boljitka, politička sloboda i neupitna dobrobit radišne i moralne Hrvatske, počevši od 1842. kada su njezini utemeljitelji postavili strateški dugoročni program i čvrste osnove na temelju kojih je do danas iznutra ništa nije moglo ugroziti, rekao je predsjednik MH Igor Zidić.
Govoreći o bogatoj i burnoj povijesti Matice, s naglaskom na razdoblje početkom sedamdesetih kada je bila "zabranjena, desetkovana i opljačkana", Zidić je podsjetio na stotine njezinih članova koji su prošli zastrašivanja, zatvore, gubili poslove ili su pak bili ubijeni u emigraciji.
Zidić drži da se, na temelju takve povijesti, Matica ubuduće ne bi smjela odreći borbe za hrvatske ideale, slobodu i pravdu svih ljudi u Hrvatskoj, očuvanje i afirmaciju hrvatskoga kulturnog identiteta, ne povodeći se pritom trenutačnim interesima neke političke stranke.
Bivši predsjednik Matice hrvatske, akademik Josip Bratulić govorio je o tome kako je Matica stvarala građansko društvo od samoga osnutka, objavljujući knjige kojima je ono postajalo svjesno sebe.
U svom izlaganju o povijesti Matice izdvojio je ulogu Vlade Gotovca, istaknuvši kako se često zaboravlja da je on svojim povijesnim govorima devedesetih godina nastupao kao predsjednik Matice hrvatske, potičući na promišljanje tadašnjeg trenutka i budućnosti koju je tek trebalo izboriti.
Danas slavimo Matičin duh koji se nije mogao slomiti 1971., niti je ikada prestao oko sebe okupljati ljude koji su bili daroviti i koji su vjerovali da je njihov rad važan za boljitak domovine, ustvrdio je potpredsjednik Matice hrvatske akademik Stjepan Damjanović.
Matičina povijest sjajan je kapital da se ona na odgovarajući i odgovoran način uključi u rješavanje problema u društvu, koji nisu mali, ali nisu niti veći od onih s kojima su se suočavali naši preci, naglasio je.
Matica hrvatska utemeljena je 1842. kao Matica ilirska radi promicanja ideja hrvatskoga narodnog preporoda, razvijanja nacionalne svijesti i kulturnog prosvjećivanja. Od 1967. kada je potaknula donošenje Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga jezika postala je jedan od nositelja Hrvatskoga proljeća, radi čega je njezin rad obustavljen do osamostaljenja Hrvatske. Od tada radi kontinuirano, kroz ogranke i nakladništvo, organizirajući predavanja, tribine, izložbe, koncerte.