PARIZ - Euro je vjerodostojna valuta i nije ni u kakvoj krizi, ustvrdio je u petak čelnik Europske središnje banke (ECB) Jean-Claude Trichet. "Mislim da moramo biti svjesni toga da je naša valuta vjerodostojna", kazao je Trichet za radijsku postaju RTL, dan nakon što je ECB odlučio produljiti izvanredne mjere kojima nastoji neutralizirati pritisak dužničke krize u eurozoni. "Euro kao valuta nije u krizi. Suočavamo se s problemom financijske nestabilnosti koja je rezultat proračunskih kriza u nekim zemljama Europe", dodao je. "Odluku o zadržavanju ključne kamatne stope na jedan posto smatramo nužnom kako bismo našim građanima i dalje jamčili stabilne cijene, što nam je i mandat", kazao je Trichet.
LUXEMBOURG - Promet u maloprodaji eurozone u listopadu je uvećan 0,5 posto u usporedbi s prethodnim mjesecom, dok je u Europskoj uniji porastao za 0,4 posto, pokazuju prve procjene europskog statističkog ureda Eurostata. Na godišnjoj razini promet u maloprodaji u listopadu je uvećan za 1,8 posto u 16-članoj eurozoni i u 27-članoj Uniji, objavio je nadalje Eurostat. Po podacima kojima trenutno raspolažu u statističkom uredu, promet u maloprodaji u listopadu je na mjesečnoj razini porastao u osam zemalja a pao je u njih jedanaest. Na godišnjoj razini, prema zasad dostupnim podacima Eurostata, promet u maloprodaji uvećan je u deset zemalja, smanjen u sedam dok je stagnirao u Irskoj i Velikoj Britaniji.
BRUXELLES - Belgija, Francuska, Njemačka, Luksemburg, Nizozemska i Švicarska potpisale su dogovor o zajedničkom upravljanju zračnim prostorom što je ključni novi korak prema uspostavi jedinstvenog europskog neba. Te su zemlje potpisale dogovor o utemeljenju "Funkcionalnog bloka za zračni prostor središnje Europe", prostora u središtu kontinenta, jednog od najfrekventnijih na svijetu u smislu zračnog prometa. Većina velikih europskih zračnih luka i najvažnijih civilnih i vojnih zračnih koridora nalazi se u tom području, priopćila je Europska komisija, opisujući dogovor kao "ključni korak u utemeljenju jedinstvenog europskog neba". U njemu će se zračnim prometom upravljati u skladu s prometom a ne granicama, što će omogućiti kraće letove, 10 posto manje potrošnje goriva i uštede od dvije do tri milijarde eura godišnje, kazala je Komisija. Funkcionalni blokovi će smanjiti fragmentaciju zračnog prostora, ojačati sigurnost i smanjiti utjecaj na okoliš. Očekuje se da će i druge članice EU-a potpisati slične dogovore u sljedeće dvije godine.
BRUXELLES - Europska unija je u petak potvrdila da je provela nenajavljene inspekcije u farmaceutskim tvrtkama u Europi zbog sumnje u nedopušteno udruživanje radi odgode plasiranja na tržište jeftinih generičkih lijekova. Europska komisija već dugo izražava sumnju da farmaceutske tvrtke zaobilaze stroge europske propise o tržišnom natjecanju i pokrenula je niz istraga. Inspekcije su provedene u utorak. "Komisija ima razloga vjerovati da su kompanije možda pojedinačno ili u dogovoru poduzimale korake ponajprije kako bi odgodile plasiranje na tržište generičkih varijanti određenih lijekova", navodi se u priopćenju. Istraga se temelji na sumnji da su tvrtke koje su razvile i patentirale određene lijekove platile konkurentskim proizvođačima da nakon isteka patenta na neko vrijeme odgode plasiranje na tržište njegove generičke, nepatentirane varijante. Na taj se način cijene mogu na umjetan način držati visokima, što predstavlja kršenje propisa EU-a o ravnopravnoj tržišnoj utakmici. Imena tvrtki nisu objavljena.
FRANKFURT - Njemačko gospodarstvo, najveće u Europi, trebalo bi u ovoj godini ostvariti 3,6-postotni rast aktivnosti, koji bi u 2011. trebao usporiti na dva posto, te na 1,5 posto u 2012., priopćila je njemačka središnja banka. Nastavljen snažan izvoz trebao bi potaknuti i domaću potražnju, a dodatni oslonac za rast bit će oporavak potrošnje kućanstava, stoji nadalje u priopćenju Bundesbanka. Ta prognoza ukazuje na sve dublji jaz između snažnih aktivnosti u ključnim gospodarstvima eurozone i slabog rasta ili recesije u članicama na rubovima 16-članog bloka, poput Grčke, Irske i Portugala. Bundesbank u 2010. očekuje najsnažniji rast gospodarskih aktivnosti od ujedinjenja Njemačke 1990., a "njemački bi se oporavak trebao nastaviti i tijekom dvije naredne godine, nakon dinamičnog ovogodišnjeg oporavka". U 2012. očekuje se pad broja nezaposlenih ispod tri milijuna, dok bi se stopa nezaposlenosti trebala spustiti ispod sadašnjih 7,5 posto na 6,9 posto.
NEW YORK - Agencija Standard & Poor's upozorila je da bi mogla sniziti važeći dugoročni kreditni rejting Grčke 'BB+' bude li predloženi Europski stabilizacijski mehanizam favorizirao javne vjerovnike u odnosu na one privatne. Takav bi ishod mogao negativno utjecati na rejting Grčke kao mogućeg primatelja pomoći iz ESM-a, upozorio je S&P, nadovezujući se na slično ovotjedno upozorenje u vezi s Portugalom. Odluka o eventualnom sniženju grčkog rejtinga bit će donesena u sljedeća tri mjeseca, nakon što se razjasne detalji o novim propisima za slučaj krize, dodaju u agenciji.
PEKING - Kineska vlada razmatra plan o ulaganju do 1.500 milijardi američkih dolara u sedam strateških industrija u idućih pet godina, doznaje se iz dobro upućenih izvora koji su željeli ostati neimenovani. Plan kineske vlade, po tim izvorima, ima za cilj ubrzati tranziciju Kine iz pozicije najvećeg svjetskog dobavljača jeftine robe u vodećeg u opskrbi najnaprednijih tehnologija. Ciljani sektori uključuju one alternativne energije, biotehnologije, najnaprednije informatičke tehnologije i proizvodnje vrhunske opreme, kao i sektore najnovijih materijala, automobila na pogon alternativnih goriva, te energetski štedljive tehnologije i one prihvatljivije za okoliš. "Državno vijeće razmatra plan prema kojem bi se godišnje ulagalo do 2.000 milijardi kineskih juana (300 milijardi američkih dolara) u sedam strateških industrija tijekom razdoblja od idućih pet godina", kazao je za Reuters izvor s bliskim vezama u kineskoj vladi.
VILNIUS - Litvanski 12-mjesečni javni natječaj za gradnju nove nuklearne elektrane propao je nakon naglog povlačenja vodećeg kandidata. Južnokorejska kompanija Korea Electric Power Corporation (KEPCO) bila je jedan od dva kandidata za status „strateškog investitora“ i vlada ju je navodno smatrala poželjnim partnerom. U petak je zamjenik ministra energetike Romas Svedas kazao novinarima da se KEPCO povukao iz natječaja, prouzročivši kaos u pripremama za realizaciju projekta vrijednog pet milijardi eura. Premijer Andrius Kubilius pisao je južnokorejskom kolegi da pokuša uvjeriti KEPCO da ostane u utrci, ali bez uspjeha, rekao je Svedas. Drugoplasirana kompanija nije imenovana, ali se naširoko pisalo da je riječ o francuskom Electricité de France. Međutim, ta kompanija nije ispunila sve uvjete natječaja pa je natječaj zaključen, potvrdio je Svedas.
LJUBLJANA - Slovenci su izrazito neskloni produljenju radnog vijeka, te se gotovo dvije trećine njih protivi novom zakonskom rješenju po kojemu bi za odlazak u mirovinu morali raditi tri godine duže nego sada, pokazuju rezultati ispitivanja. Nešto više od 60 posto ispitanika protiv je toga da se u redovitu mirovinu ide u dobi od 65 godina, kako to predviđa novo zakonsko rješenje koje je u proceduri, a 22 posto njih spremno je prihvatiti rješenje koje vlada nudi kako bi mirovinski sustav bio održiv na dulje vrijeme, pokazala je anketa 700 slučajno odabranih ispitanika agencije RM plus čije je rezultate u petak objavio mariborski dnevni list "Večer". O zakonu će se glasovati do kraja godine.
SOFIJA - Bugarski parlament usvojio je nakon maratonske rasprave prijedlog proračuna za iduću godinu, koji optimistično predviđa rast od 3,6 posto i manjak od samo 2,5 posto. Manjak je ispod gornje dopuštene granice u Europskoj uniji od tri posto BDP-a. Na maratonskoj 15-satnoj raspravi u četvrtak navečer oporba je kritizirala prognozu rasta, ocijenivši je nerealnom i optužujući vladajuće konzervativce da su iznijeli 'politički' prijedlog proračuna s obzirom na skore predsjedničke i lokalne izbora u 2011. Premijer Bojko Borisov u lipnju je bio prisiljen na rebalans ovogodišnjeg proračuna, pri čemu je procjena o manjku podignuta s 0,7 na 4,8 posto BDP-a. U razdoblju od 2004. do 2008. aktivnosti u bugarskom gospodarstvu rasle su po prosječnoj godišnjoj stopi nešto višoj od šest posto da bi u 2009. pale za 4,9 posto. U ovoj godini očekuje se stagnacija.
MOSKVA - Američki prehrambeni div PepsiCo dogovorio je kupnju jednog od vodećih ruskih proizvođača pića, čime je osigurao poziciju dominantne sile na ruskom tržištu i proširio prisutnost na području nekadašnjeg Sovjetskog Saveza. Glasnogovornik PepsiCoa rekao je za AFP da će tvrtka platiti 5,4 milijarde dolara za cijelu kompaniju Wimm-Bill-Dann nakon što se u računicu uključe dugovi ruske tvrtke. PepsiCo je priopćio da će tim sporazumom postati najveća kompanija za hranu i pića u Rusiji, gotovo dvostruko veća od najbližeg konkurenta, i proširiti prisutnost u istočnoj Europi i središnjoj Aziji. "Tom transakcijom kompanija se još više približila strateškom cilju razvoja poslovanja s hranom i pićima čija bi vrijednost do 2020. trebala dosegnuti 30 milijardi dolara“, istaknuli su u PepsiCou.
LJUBLJANA - Nova uprava posrnulog slovenskog trgovačkog lanca "Merkura" vjeruje da će uskoro biti poznato hoće li biti moguće sanirati tvrtku tako što će banke, kojima taj lanac za prodaju tehničke robe duguje 740 milijuna eura, omogućiti konverziju dijela duga u vlasničke udjele, objavili su slovenski mediji. Za takvu odluku potrebno je da skupština potvrdi plan sanacije, nakon što joj se prezentira koliko su potraživanja do sada prijavili njegovi vjerovnici. Tvrtka se inače nalazi u postupku prisilne naplate potraživanja, a i država je zainteresirana da se stečaj izbjegne zbog važnosti "Merkura" u prodaji slovenskih proizvoda kod kuće i u inozemstvu. "Merkur" je do prije nekoliko godina predstavljao priču o trgovačkom uspjehu i brzo se širio, dok nije došlo do ekonomske i financijske krize, nelikvidnost je ugrozila servisiranje duga, a menadžerska privatizacija u poduzeću dovela do uhićenja njegove stare uprave. Zaplijenjena je poslovna i druga dokumentacija "Merkura" i tvrtke "Mersteel" za razdoblje 2007-2010. koja bi trebala potkrijepiti sumnje o zloporabi ovlasti i pranju novca.
PARIZ - Europska središnja banka (ECB) u četvrtak je u većoj mjeri kupovala irske i portugalske državne obveznice, netom nakon što je objavila da nastavlja s programom otkupa državnih obveznica članica eurozone, pišu europski mediji. Prema pisanju londonskog dnevnika Financial Times ECB je kupio obveznice Irske i Portugala u tranšama od po 100 milijuna eura, što je četiri puta više nego u prethodnim kupovinama. Po pisanju nekih medija, ECB je potrošio milijardu eura ili čak dvostruko više. Time je kamatna stopa ili prinos po 10-godišnjim portugalskim obveznicama u četvrtak do kraja trgovine smanjen na 5,854 posto, sa 6,4 posto kasno u srijedu. Po irskim obveznicama prinos je smanjen ispod devet posto, na 8,297 posto. Također su smanjeni prinosi po španjolskim obveznicama, na oko pet posto, nakon 5,25 posto u srijedu.
LONDON/FRANKFURT - Europski burzovni indeksi u petak su gotovo stagnirali, budući da su dobitnike u sektoru rudarskih dionica anulirali gubitnici u sektoru farmaceutskom sektoru, dok su ulagači u potrazi za smjernicama iščekivali najnovije podatke s američkog tržišta rada. Londonski Ftse indeks tako je kliznuo 0,03 posto, na 5.765 bodova. Frankfurtski DAX indeks bio je u plusu 0,13 posto, popevši se na 6.966 bodova. Priče da je Europska središnja banka (ECB) kupovala u manjim tranšama portugalske i irske dionice kako bi suzbila destabilizirajući rast prinosa po državnim obveznicama u rubnim zemljama eurozone, također su pripomogle smanjenju briga u vezi dužničke krize u eurozoni.
LONDON - Cijene nafte kliznule su u petak na međunarodnim tržištima, spustivši se s najviših razina u dvije godine uoči objave pozorno praćenih američkih podataka o zaposlenosti, dok su na britanskom tržištu premašile 90 dolara zbog ekstremno hladnog vremena u Europi. Cijene barela sirove nafte za isporuke u siječnju pale su na američkom tržištu za 17 centi na 87,83 dolara, nakon što su dan ranije poskočile na 88,00 dolara. Na londonskom tržištu barelom se trgovalo po gotovo nepromijenjenoj cijeni u odnosu na prethodni dan od 90,62 dolara. Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) izvijestila je u petak na svojim internetskim stranicama da je cijena barela referentne košarice njezine nafte u četvrtak iznosila 86,14 dolara, neznatno se promijenivši u odnosu na dan ranije.
TOKIO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros porasle, no trguje se oprezno uoči ključnog izvješća o zaposlenosti u SAD-u. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u plusu 0,1 posto, dok su cijene dionica u Hong Kongu, Singapuru, Australiji i Južnoj Koreji porasle između 0,2 i 0,4 posto. U Šangaju burzovni indeks balansira na rubu pozitivnog i negativnog područja, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio u plusu 0,5 posto. Od početka tjedna taj je indeks na dobitku oko 3,5 posto.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u četvrtak, drugi dan zaredom, cijene dionica znatno porasle, zahvaljujući dobrim vijestima iz američkog gospodarstva i ublažavanju strahovanja od širenja dužničke krize u eurozoni. Dow Jones indeks porastao je 106 bodova, ili 0,95 posto, na 11.362 boda, dok je S&P 500 ojačao 1,28 posto, na 1.221 bod, a Nasdaq indeks 1,17 posto, na 2.579 bodova. Europska središnja banka poručila je jučer da nastavlja s programom otkupa državnih obveznica članica eurozone kako bi ublažila dužničku krizu. To je ublažilo strahovanja ulagača od širenja dužničke krize, pa su pozornost usmjerili na makroekonomske podatke. A oni pokazuju da američko gospodarstvo jača. Snažno su porasle i cijene dionica banaka, pa je KBW indeks tog sektora skočio 3,9 posto.