NHS traži da Vlada u pregovorima s MOL-om dogovori rješenja koja neće dovesti do poskupljenja plina, kao ni novog opterećenja gospodarstva. Takva bi odluka bila neizdrživa za građane i gospodarstvo, a kao posljedicu imala bi jedino produljenje krize, ocjenjuju sindikalci.
Mnoge europske države, osim što su izašle iz krize, prestigle su Hrvatsku po pitanju plaća, pa se tako hrvatski građani sa svojim primanjima i kupovnom moći ne mogu uspoređivati čak ni s novim članicama EU, a u usporedbi sa starim članicama prosječna primanja hrvatskih radnika su i do tri puta niža, ističe NHS.
Takva klima nesigurnosti stvara novi pesimizam kod potrošača, koji potom izravno utječe na pad potrošnje, a to znači i smanjenje prihoda države. Stvara i nesigurnost kod gospodarstvenika, jer u takvoj klimi nesigurnosti ne mogu ispravno i u pravi trenutak donositi odluke.
Daleko je važnije pronaći mogućnost novog zapošljavanja i omogućavanje uzleta gospodarstvu, nego opterećivati građane koji najviše podnose teret svake krize, naglašava sindikat.
Kako su danas prenijeli neki mediji, pregovori Vlade i MOL-a su pri kraju, a dogovoreno je da će plinski biznis ostati u Ini, odnosno da ga država neće otkupljivati te da bi početkom iduće godine prirodni plin kućanstvima mogao poskupiti za 10-ak posto.
No, u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva danas se doznaje kako nikakav dogovor nije postignut te se pregovori nastavljaju.
Prema Prvom dodatku Glavnom ugovoru o plinskom poslovanju između Vlade i MOl-a, hrvatska je država do 1. prosinca trebala preuzeti tvrtku Prirodni plin od Ine.