LUXEMBOURG - Gospodarstvo 16-člane eurozone u trećem je tromjesečju poraslo 0,4 posto prema tromjesečju ranije i 1,9 posto u usporedbi s istim razdobljem godine ranije, potvrdio je u najnovijim procjenama europski ured za statistiku Eurostat. Statistički ured istodobno je blago naviše revidirao procjene stopa rasta za EU u cjelini, objavljene 12. studenoga. Tako je procjena rasta 27-članog EU-a u trećem tromjesečju prema tromjesečju ranije podignuta za 0,1 postotni bod, na 0,5 posto, a toliko je uvećana i godišnja stopa rasta, na 2,2 posto.
ŽENEVA - Vrijednost svjetske trgovine robom porasla je u trećem tromjesečju za 18 posto, po nešto nižoj stopi nego u prethodnom tromjesečju, priopćila je Svjetska trgovinska organizacija (WTO). "Vrijednost globalne robne razmjene u trećem je tromjesečju 2010. porasla 18 posto u odnosu na isto razdoblje 2009.", objavljeno je iz WTO-a. "To označava usporavanje u usporedbi s 26-postotnim rastom ostvarenim u drugom tromjesečju 2010.". Rast i dalje predvode tržišta u nastajanju, pri čemu je brazilski izvoz ojačao 33 posto na godišnjoj razini, kineski 32 posto, a ukupni izvoz azijskih zemalja 29 posto. Europski su izvoznici bili nešto slabiji, ostvarivši tek 7-postotni rast u odnosu na godinu ranije, pokazuju nadalje WTO-ovi podaci. Organizacija je istodobno potvrdila prognozu o 13,5-postotnom rastu globalne trgovine u čitavoj 2010.
WASHINGTON - Američka središnja banka (Fed) objavila je detalje u vezi programa financijske pomoći pokrenutog u jeku financijske krize. Korisnice pomoći Feda nisu bile samo posrnule američke banke, već i velike kompanije poput General Electrica, te u iznenađujuće velikoj mjeri i strane banke, piše Wall Street Journal (WSJ). Američka središnja banka dodijelila je približno 3.300 milijardi dolara kroz 21 tisuću transakcija u sklopu 10 programa kreditiranja. Stane kompanije dobile su milijarde dolara vrijedne kratkoročne kredite, među kojima je jedan od najvećih, težak 37 milijardi dolara, dobila švicarska banka UBS. Ostale međunarodne korisnike tih sredstava čine belgijska banka Dexia, primivši 23 milijardi dolara, njemačka Commerzbank s dobivenih 13 milijardi dolara iz jednog programa i 25 ostalih zajmova ukupne vrijednosti 7,25 milijardi dolara, te britanska banka Barclays, koja je dobila 10 milijardi dolara. Povrh toga, dodatnih 600 milijardi dolara zajmova dobile su međunarodne središnje banke, izvijestio je nadalje WSJ. Navedeni programi su okončani, a većina zajmova je otplaćena. Objavljeni detalji pokazuju i da se američka investicijska banka Goldman Sachs obratila Fedu za pomoć u 84 navrata, primivši 18 milijardi dolara kredita. Njezin rival Morgan Stanley uputio je Fedu 212 kreditnih zahtjeva, vrijednih 60 milijardi dolara.
BRUXELLES - Novi podaci iz Bruxellesa pokazuju da je 27 zemalja članica Europske unije u dvije godine, od početka financijske krize, poduprlo svoje bankovne sektore s ukupno 4.500 milijardi eura. Regulatori tržišne utakmice u Europskoj komisiji kazali su da je toliko iznosila ukupna pomoć odobrena između listopada 2008. i listopada 2010., iako su banke u 2009. po podacima koje su članice dostavile Bruxellesu stvarno iskoristile pomoć u vrijednosti 1.100 milijardi eura. Tri četvrtine od 4.500 milijarde eura isplaćeno je u obliku državnih zajmova ili garancija. Najveći je iznos pomoći isplatila Velika Britanija, 850 milijardi eura. Slijedi Irska s odobrene 723 milijarde eura. Dno ljestvice zauzela je Litva sa samo 1,74 milijarde eura odobrene pomoći financijskom sektoru. Realno gospodarstvo dobilo je 82,5 milijardi eura pomoći, pokazuju podaci Komisije o državnim potporama.
LONDON - Europska unija (EU) daje na milijune eura subvencija multinacionalnim divovima kao što su Coca-Cola, IBM i McDonalds kako bi ih odvratila od napuštanja njezina gospodarskog područja, piše list Financial Times. Novac iz EU strukturnih fondova namijenjen je financiranju projekata radi smanjenja razlika u bogatstvu unutar Unije, a cilja uglavnom male i srednje kompanije u siromašnijim zemljama članicama. Međutim, prema pisanju tog financijskog dnevnika, u taj kolač imaju pravo zagrabiti i globalne korporacije. "U tijeku je globalno natjecanje", kazao je europski povjerenik Johannes Hahn u razgovoru za FT. "Odbijemo li u njemu sudjelovati, svi će proizvodni pogoni odseliti iz Europe. Zato moramo pronaći načina da ih zadržimo". Studija FT-ovog Ureda za istraživačko novinarstvo pokazala je da je IBM-u dodijeljeno 20 milijuna eura za jedan projekt u Poljskoj, Fiat je zatražio 25 milijuna eura subvencija, dok je McDonalds dobio 60.000 eura za edukaciju zaposlenika u Švedskoj. Poljskoj je iz strukturnih fondova dodijeljeno 67 milijuna eura iskorištenih, kako tvrdi FT, za privlačenje velikih, financijski stabilnih kompanija. Studija je također utvrdila da se milijuni eura iz EU fondova dodjeljuju kompanijama koje sele proizvodnju iz bogatijih u siromašnije zemlje unatoč propisima koji zabranjuju financijsku potporu za kompanije u potrazi za jeftinijom radnom snagom.
MADRID/BRUXELLES - Izvori u Europskoj uniji opovrgnuli su u četvrtak informaciju iz Madrida o izvanrednom summitu na kojem bi se raspravljalo o dužničkoj krizi u eurozoni. "Odbacujemo mogućnost organizacije summita u eurozoni ili Europskoj uniji na kojem bi se rješavala kriza", kazao je izvor blizak predsjedniku Europske unije Hermanu Van Rompuyu. Kako tvrdi izvor u Madridu, europski čelnici planiraju sastanak ali će konačna odluka o njegovoj realizaciji ovisiti o ishodu sastanka monetarnog povjerenstva Europske središnje banke (ECB) u četvrtak. "Nedostatan signal iz ECB-a iziskivao bi sastanak čelnika. Ishod sastanka ECB-a može značajno utjecati na situaciju". ECB će objaviti odluku o visini ključnih kamatnih stopa u eurozoni ali pozornost je usmjerena ponajprije na njezinu eventualnu odluku o produljenju programa kupovine obveznica članica eurozone.
NEW YORK - Rast svjetskog gospodarstva u 2011. i 2012. bit će slabašan i nedovoljan da nadoknadi radna mjesta izgubljena za vrijeme gospodarske krize, zaključili su Ujedinjeni narodi u najnovijoj studiji, predviđajući prigušen rast i za regiju jugoistočne Europe. U idućoj godini svjetsko gospodarstvo porast će za mršavih 3,1 posto a u 2012. za 3,5 posto, procjenjuje se u studiji o stanju u svjetskom gospodarstvu i izgledima u 2011. U skupini razvijenih zemalja SAD bi trebao zabilježiti oporavak po najnižoj stopi u razdoblju nakon recesije, od 2,2 posto u 2011. i 2,8 posto u 2012. Prognoze za europske zemlje i Japan još su slabije, pa se, uz pretpostavku nastavljenog skromnog oporavka u Njemačkoj, u eurozoni u 2011. očekuje ista stopa rasta kao i u ovoj godini, u visini 1,3 posto. U 2012. trebala bi porasti na 1,9 posto, procjenjuju u UN-u. Gospodarstva u nastajanju i dalje predvode oporavak, ali bi i njihov rast trebao kliznuti na šesto posto u 2011. i 2012., sa sedam posto u 2010. Azijska gospodarstva u nastajanju na čelu s Kinom i Indijom i dalje bilježe najviše stope rasta, ali će one kliznuti na oko sedam posto u 2011. i 2012., procjenjuju UN-ovih stručnjaci. U jugoistočnoj Europi tempo oporavka bit će u 2011. i 2012. prilično prigušen, procjenjuju autori UN-ove studije.
CANCUN - Ujedinjeni narodi pozvali su na povlačenje starih žarulja i uvođenje novih, štednih žarulja, uz objašnjenje da će se time uštedjeti milijarde dolara a prijelaz na niskoenergetsko osvjetljenje pridonijet će također borbi protiv klimatskih promjena. Već oko 40 zemalja ima program prelaska na štedne žarulje, priopćio je UN-ov program za okoliš (UNEP) u izvješću na marginama UN-ov pregovora o klimi u Cancunu. Proizvodnja električne struje za rasvjetu, obično iz fosilnih goriva, čini osam posto emisije štetnih plinova s učinkom staklenika, a prelaskom na štedne žarulje smanjila bi se potražnja za strujom. Indonezija bi, primjerice, na taj način uštedjela milijardu dolara godišnje i smanjila emisiju štetnih plinova za osam milijuna tona godišnje, što je jednako micanju dva milijuna automobila s cesta.
TOKIO - Kapitalna potrošnja japanskih korporacija u trećem ovogodišnjem tromjesečju porasla je za pet posto u odnosu na godinu ranije, što je njezin prvi rast u tri i pol godine, objavila je japanska vlada. Kompanije u svim industrijama osim u financijskoj i sektoru osiguranja investirale su 9.560 milijardi jena ili 113,76 milijardi dolara na postrojenja i opremu u tome razdoblju, što je prvi rast ulaganja u posljednjih 14 tromjesečja. Povećanju ulaganja uglavnom su pridonijeli proizvođači vozila, koji su iskoristili rastuću potražnju za vozilima zbog programa državnih subvencija za kupnju ekoloških vozila. Taj program je okončan u rujnu.
LJUBLJANA - Francuski Renault, čija je tvornica Revoz u Novom Mestu zajedno s farmaceutskom tvrtkom Krka jedan od glavnih poslodavaca i izvoznika u tom dijelu Slovenije, traži od slovenske vlade subvencije kako bi slovenska filijala bila konkurentna drugim Renaultovim tvornicama u inozemstvu. Pomoćnik direktora Renaulta Jerome Stoll izjavio je u razgovoru za poslovni dnevnik "Finance" da je francuski proizvođač automobila u pregovorima sa slovenskom vladom o pomoći automobilskom sektoru u Sloveniji. Iako odluka o tome još nije donesena, prema planovima Renaulta u Novom Mestu proizvodila bi se nova serija modela "smart" i "twingo", ali su za to potrebne velike investicije i od Slovenije očekuju 10 posto udjela u njihovoj ukupnoj vrijednosti. Nije riječ samo o subvenciji Revozu nego i pomoći slovenskim tvrtkama koje za Renault rade rezerve dijelove. Odluka o tome trebala bi biti donesena uskoro jer Renault s proizvodnjom namjerava krenuti krajem 2013. ili početkom 2014. godine, upozorio je Stoll.
BRATISLAVA - Slovački zastupnici u srijedu su nametnuli 80-postotni porez na prihode od prodaje dozvola za emisiju ugljičnog dioksida (CO2) u sljedeće dvije godine, čime pokušavaju pokrpati rupe u državnom proračunu. Porez će plaćati 133 od ukupno 144 slovačke tvrtke kojima je prethodna vlada odobrila više dozvola za razdoblje od 2008. do 2012. no što im je potrebno, rekao je ministar financija Ivan Mikloš. Prema analizi ministarstva financija, 133 tvrtke dobile su 40 posto više dozvola no što im je bilo potrebno u prošle dvije godine i mogle su ih prodati za oko 318 milijuna eura (417 milijuna dolara). Ukupna je vrijednost neiskorištenih dozvola za emisiju CO2 za razdoblje od 2008. do 2012. 666 milijuna eura, priopćio je Mikloš.
BERLIN - Njemački EON objavio je da je prodao 3,5-postotni udio u ruskom plinskom divu Gazpromu, koji je svojedobno nazivan "prekretnicom" u raširenim trgovinskim vezama Moskve i Berlina. EON, najveća privatna energetska grupa u svijetu, priopćio je da će prodajom 2,7-postotnog udjela u Gazpromu ruskoj razvojnoj banci Vnešekonombank (VEB), te prodajom 0,8 posto udjela na tržištu dionica ostvariti prihod od 3,4 milijarde eura. Udio u najvećoj svjetskoj plinskoj tvrtki držala je EON-ova podružnica EON Ruhrgas, koja ga je u razdoblju između 1998. i 2003. povećala na 6,4 posto, da bi u međuvremenu dio 2,9 posto zamijenila za udio u plinskom polju Južno Ruskovje. Gazprom je inače vlasnik 51 posto, a EON Ruhrgas 15,5 posto udjela u zajedničkom projektu gradnje plinovoda Sjeverni tok kojim će se ruski plin transportirati preko Baltičkog mora do sjevera Njemačke.
ŠANGAJ - Američki automobilski div General Motors priopćio je u četvrtak da mu se prodaja u Kini popela 11 posto u studenom u odnosu na isti mjesec lani zahvaljujući snažnoj potražnji za modelima Buick i Chevrolet. U prošlom su mjesecu GM i njegovi ogranci u Kini prodali 196.990 vozila, što je njihov mjesečni rekord. Time je broj prodanih GM-ovih vozila na najvećem svjetskom tržištu vozila u ovoj godini prekoračio dva milijuna. U 11-mjesečnom razdoblju zaključno s krajem studenog GM-ova prodaja u Kini porasla je za 32,7 posto u odnosu na isto razdoblje lani, nešto manje nego cijelo kinesko tržište u tom razdoblju.
LONDON - Cijene nafte stabilizirale su se u četvrtak na međunarodnim tržištima nadomak najvišoj razini u tri tjedna od 87 dolara za barel nakon što su financijska tržišta poduprla očekivanja da bi Europska središnja banka (ECB) mogla predstaviti mjere za obuzdavanje dužničke krize u eurozoni. Cijene barela sirove nafte ostale su na američkom tržištu nepromijenjene na 86,85 dolara, nakon što su dan ranije poskočile tri posto. Na londonskom tržištu barelom se trgovalo po 28 centi višoj cijeni od 89,15 dolara. Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) izvijestila je u četvrtak na svojim internetskim stranicama da je cijena barela referentne košarice njezine nafte u srijedu iznosila 84,13 dolara, skočivši za 48 centi u odnosu na dan ranije.
LONDON/FRANKFURT - Europski burzovni indeksi u četvrtak su ojačali temeljem pojačanih spekulacija da bi Europska središnja banka (ECB) mogla predstaviti nove mjere sa ciljem sprečavanja širenja dužničke krize eurozone, pri čemu su najviše ojačale dionice bankarskog sektora. Londonski Ftse indeks u takvim je okolnostima poskočio jedan posto, na 5.699 bodova. Frankfurtski DAX indeks bio je na nešto manjem dobitku, od oko 0,3 posto, popevši se na 6.888 bodova. Očekuje se da će ECB zadržati programe poticanja likvidnosti kroz dulje vrijeme. Ojačala su i očekivanja da bi središnja banka mogla najaviti nove antikrizne mjere, uključujući veće kupovine državnih obveznica eurozone kako bi se suzbili dužnički problemi. Pojedinosti u vezi potencijalnih novih mjera očekuju se na tiskovnoj konferenciji nakon završetka redovnog bančinog zasjedanja.
TOKIO - Na azijskim su burzama jutros cijene dionica snažno porasle, zahvaljujući optimizmu koji je jučer zavladao na Wall Streetu, dok se tečaj eura stabilizirao oko razine od 1,31 dolara, jer su ublažena strahovanja od širenja dužničke krize u eurozoni. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u plusu 1,8 posto, a više od jedan posto porasle su i cijene dionica u Australiji te Južnoj Koreji. Burzovni indeksi u Singapuru, Šangaju i Hong Kongu porasli su između 0,4 i 0,9 posto, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio u plusu jedan posto. Azijske ulagače ohrabrio je jučerašnji skok cijena dionica na Wall Streetu za više od dva posto, nakon ohrabrujućih vijesti s američkog tržišta rada i iz tamošnje industrije.
NEW YORK - Ohrabrujući makroekonomski podaci i ublažavanje strahovanja od širenja dužničke krize u eurozoni potaknuli su u srijedu na Wall Streetu rast cijena dionica za više od dva posto, što je njihov najveći dnevni skok od početka rujna. Dow Jones indeks skočio je 249 bodova, ili 2,27 posto, na 11.255 bodova, dok je S&P 500 porastao 2,16 posto, na 1.206 bodova, a Nasdaq indeks 2,05 posto, na 2.549 bodova. Zahvaljujući dobrim makroekonomskim podacima, jučer su porasle cijene dionica u svih 10 sektora sadržanih u S&P 500 indeksu, a ponajviše u energetskom, industrijskom i tehnološkom sektoru. Pritom je na vrijednosti dobilo i svih 30 dionica sadržanih u Dow Jones indeksu. Na Wall Streetu, American Stock Exchangeu i Nasdaqu vlasnika je jučer zamijenilo 8,47 milijardi dionica. Pritom je na NYSE odnos između dionica koje su dobile i onih koje su izgubile na vrijednosti iznosio sedam naprema dva.