Očekivanja su ovog puta skromnija nego što je to bilo s medijski snažno praćenom konferencijom o klimi u danskoj prijestolnici koja je pokazala kako "nema čudotvornog sporazuma" koji bi riješio problem globalnog zatopljenja, rekla je UN-ova čelnica za klimu Christiana Figueres.
Već mjesecima jasno je da summit neće donijeti globalni i ambiciozni sporazum, već da treba ići korak po korak, sporazum po sporazum, drži Figueres te upozorava: "Naš je planet prema nama velikodušan i ne smijemo od njega tražiti da čeka predugo", piše agencija AFP.
Konferencija o klimi u Kopenhagenu završila je na brzinu zaključenim sporazumom između samo 20-ak šefova država koji su se suglasili da im je cilj ograničiti na 2 stupnja rast temperature planeta, no za to nisu utvrdili niti rokove niti jasno dogovorili načine kako to postići.
U Meksiku će sudionici nastojati očuvati vjerodostojnost pregovora o klimi jer taj se proces pod okriljem UN-a odvija 18 godina, pišu agencije AFP i dpa.
Ne uspije li Cancun, "tada se trebamo zapitati može li taj proces doista riješiti to vrlo važno pitanje našeg stoljeća za čovječanstvo", rekao je glavni pregovarač Europske komisije Artur Runge-Metzger.
Yvo de Boer, bivši prvi čovjek UN-a za klimu, ocijenio je kako je teško postići suglasje između 192 zemlje s potrebama tako različitima kao što su potrebe proizvođača nafte ili nasuprot njih potrebe otočnih državica kojima prijeti nestanak zbog rasta razine mora, ili napora industrijskih sila da očuvaju svoje gospodarske prednosti do borbe rastućih sila da gospodarskim napretkom iskorijene siromaštvo.
Različitost interesa najočitija je na primjeru Sjedinjenih Država i Kine koje zajedno emitiraju 40 posto svjetske količine stakleničkih plinova, a njihove nesuglasice potkopale su prethodne skupove. I pripremni sastanak za Cancun dvije su zemlje u listopadu završile međusobnim optužbama za blokiranje pregovora.
SAD ostaje pri svojoj obvezi smanjenja emisija stakleničkih plinova za 17 posto do 2020. godine, no Europska unija od svjetskih sila traži više. Kina je pohvaljena jer snažno ulaže u obnovljive energije, no ta zemlja koja je prestigla SAD i postala najveći emiter stakleničkih plinova, oklijeva obvezati se na velika smanjenja, piše agencija dpa.
De Boer drži da je UN još uvijek najbolji moguć okvir za pregovore jer će siromašnim zemljama Juga, "koje će prve osjetiti učinke" klimatskih promjena, omogućiti "sredstva da im se bolje prilagode".
U Kopenhagenu su se industrijski razvijene zemlje u tu svrhu obvezale izdvojiti 30 milijardi dolara od 2010. do 2013., te 100 milijardi dolara svake godine do 2020.