"Poboljšanje odnosa na najvišoj razini osjeća se poodavno. Nažalost, taj dobri duh još dovoljno nije sišao na niže razine vlasti i među građane", ističe Uzelac, ukazujući kako se taj evidentni napredak još uvijek ne osjeća dovoljno na terenu, pogotovo ne u sredinama u kojima žive Srbi povratnici.
Vlada Hrvatske je, kako kaže, odavno odlučna pospješiti taj proces, ali je i sama bila suočena s teškoćama zbog nedovoljnog razumijevanja u nekim sredinama. Uzelac je, kako navodi "Dnevnik", načelno zadovoljan kako vlade prate razvoj komunikacije predsjednika dviju država, pogotovo u političkom smislu.
On ističe kako je, međutim, činjenica da sve dok ta suradnja ne bude mnogo konkretnija no što je sada, a na ukupnu korist građana i jedne i druge države i sve dok ekonomske veze ne budu uspješnije na dobrobit cijele regije, ni jedna od dviju vlada ne može biti do kraja zadovoljna.
On ističe kako je dvodnevnim posjetom srbijanskog predsjednika Borisa Tadića Hrvatskoj i njegovim razgovorima s najvišim hrvatskim dužnosnicima, predsjednikom Ivom Josipovićem i premijerkom Jadrankom Kosor, potvrđen trend značajnog poboljšanja odnosa Beograda i Zagreba.
Mogućnosti suradnje između dvije zemlje toliko su, po riječima Uzelca, velike da ne samo da dvojicu predsjednika trebaju pratiti i dvije vlade, nego bi to trebale činiti i brojne druge institucije, civilno društvo, poduzeća i građani.
Uzelac je također kazao da kabinet premijerke Kosor još nije raspravljao o povlačenju međusobnih tužbi za genocid Hrvatske i Srbije, izrazivši nadu da će se suradnjom dviju zemalja riješiti veći dio pitanja koja su dovela do tužbe Hrvatske, a onda i protutužbe Srbije. Uzelac izražava uvjerenost da će, kada dvije zemlje odmaknu na tom planu, i tužba i protutužba postati suvišne.
Govoreći o pitanju nestalih osoba, za koje je tijekom susreta Josipovića i Tadića ocijenjeno da ga treba prioritetno rješavati, Uzelac je rekao da "nama u Hrvatskoj treba jedinstvena lista nestalih, a ne da se odvojeno vode Hrvati i Srbi. Ali siguran sam da ćemo nakon susreta dvojice predsjednika i na tom polju konačno imati rezultate".
Komentirajući najavu međunarodne donatorske konferencije za stambeno zbrinjavanje srbijanskih izbjeglica, on to ocjenjuje jednom od mjera da se priča o izbjeglima privede kraju, te naglašava da, kako god odlučili, izbjegli "ni na koji način ne smiju biti imovinski kažnjeni" te da "to što netko odluči živjeti u Srbiji, ne bi smjelo imati za posljedicu da on izgubi svoju privatnu imovinu u Hrvatskoj".