Na Wall Streetu je Dow Jones indeks prošloga tjedna oslabio 1 posto, na 11.092 boda, dok je S&P 500 pao 0,86 posto, na 1.189 bodova. Nasdaq indeks porastao je, pak, 0,65 posto, na 2.534 boda.
Irska je, pod pritiskom iz Europske Unije, prošloga tjedna zatražila međunarodnu financijsku pomoć, no pitanje je može li u tamošnjem parlamentu proći prijedlog drastične proračunske štednje, što je uvjet da bi Irska dobila pomoć EU-a i Međunarodnog monetarnog fonda.
Uz to, ulagači se plaše da bi dužnička kriza mogla izbiti u još nekim članicama eurozone, ponajprije u Portugalu i Španjolskoj, pa su prošloga tjedna pod najvećim pritiskom bile dionice banaka.
„Zabrinutost u vezi dužničkih problema u eurozoni ne popušta. Moguće je da će banke morati na 'šišanje', pa se postavlja pitanje kolike će dividende moći isplatiti iduće godine i hoće li vlasti zatražiti od njih povećanje kapitalne baze“, kaže Tom Schrader, direktor u tvrtki Stifel Nicolaus Capital Market.
Zbog dužničke krize u eurozoni, tečaj eura potonuo je prošloga tjedna s više od 1,36 na samo 1,32 dolara. Jačanje američke valute izazvalo je, pak, pad cijena sirovina, pa su pod pritiskom bili energetski i rudarski sektor.
„Loše vijesti iz eurozone i oštar pad dionica velikih europskih banaka odredili su ton na tržištu. Sve dok se ne rasplete situacija s Portugalom i Španjolskom, na tržištima će vladati nesigurnost“, kaže Steve Goldman, strateg u tvrtki Weeden & Co.
Ulagače su na prodaju natjerale i tenzije na Korejskom poluotoku, nakon što je Sjeverna Koreja u utorak topništvom napala južnokorejski otočić Yeonpyeong, pri čemu su poginule četiri osobe.
U petak je Sjeverna Koreja poručila da zajednička vojna vježba Južne Koreje i SAD-a gura regiju u rat.
U fokusu ulagača bio je prošloga tjedna i trgovački sektor jer 'Crni petak', dan nakon Dana zahvalnosti, tradicionalno označava početak blagdanske shopping sezone.
„Neslužbeni podaci iz trgovina govore o boljoj potrošnji nego što se očekivalo, pa se čini da potražnja jača nakon što je dvije godine zaredom bila jadna“, kaže Goldman.
Makroekonomski podaci, objavljeni prošloga tjedna, nisu ni razočarali, ni oduševili.
Među ostalim, objavljeno je da je američki bruto domaći proizvod u trećem tromjesečju porastao 2,5 posto, što je više od očekivanja. No, ne i dovoljno snažno da bi se smanjila visoka nezaposlenost.
Uostalom, to predstavlja i usporavanje oporavka, s obzirom na znatno veće stope rasta gospodarstva u prethodnim kvartalima.
Zbog toga je i američka središnja banka snizila svoje prognoze rasta BDP-a u ovoj godini na 2,4 do 2,5 posto, dok je još u lipnju prognozirala rast između 3 i 3,5 posto. U idućoj godini Fed očekuje rast od 3 do 3,6 posto, također znatno manje nego u prethodnim procjenama.
I na europskim su burzama prošloga tjedna cijene dionica pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 1,12 posto, na 5.668 bodova, a pariški CAC 3,42 posto, na 3.728 bodova. Frankfurtski je DAX, pak, blago ojačao, za 0,07 posto, na 6.848 bodova.
Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks prošloga tjedna ojačao mršavih 0,1 posto, na 10.039 bodova.