ZAGREB - U hrvatskom medijskom prostoru prijavljeno je oko 300 internetskih portala, pokazuju podatci Agencije za elektroničke medije koja je ovih dana počela objavljivati njihove podatke na svojoj internetskoj stranici pa će na jednom mjestu, iako portali postoje već godinama, prvi put biti dostupan takav službeni popis. Za razliku od televizija i radija, podatci kojih su već objavljeni u upisniku pružatelja medijskih usluga, agencija je ovih dana tek počela objavljivati podatke o elektroničkim publikacijama, odnosno portalima, a očekuje se da će cijeli postupak završiti do kraja godine. Agencija u odgovoru Hini objašnjava da još usklađuje podatke s novim Zakonom o elektroničkim medijima (ZEM) koji je jasnije odredio kriterije pa provjerava odgovaraju li novoj definiciji već prijavljeni portali. Po toj odrednici portali su urednički oblikovane internetske stranice koje sadrže inačice tiska i informacije iz medija, a dostupni su široj javnosti neovisno o opsegu. Od 2008. upis je zatražilo gotovo 300 portala, kažu u agenciji. Obvezu prijave prije objave portala propisuje ZEM, a za one koji to ne učine predviđene su novčane kazne od pet tisuća do sto tisuća kuna. Vijeće za elektroničke medije, koje upravlja agencijom, ostavlja otvorenu mogućnost da, prije nego ih kazni, upozori portale da su se obvezni prijaviti jer mnogima nisu poznati propisi u tom dinamičnom području. ZEM također propisuje da su portali od 2010. obvezni uplatiti 0,5 posto prihoda za rad agencije, a prve se uplate, kažu u agenciji, mogu očekivati u svibnju 2011. Profesorica na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu Zrinjka Peruško rekla je u razgovoru za Hinu da se zadnjih godina u Europi internet nastoji preciznije zakonski urediti, što uključuje pitanja slobode izražavanja i istodobno zaštitu javnosti od zlouporabe. Pritom se posebno radi na tome kako regulirati medije na internetu a da se ne ugrozi sloboda izražavanja, ali i da se osigura njihova odgovornost. "Portali su postali mjestom gdje se ljudi okreću za prvom informacijom, ali je posebno pitanje vjerodostojnosti tih informacija. To je važno, napose u današnjem okružju novih medija i interneta u kojem sve više vijesti dolazi iz neslužbenih izvora, od ljudi koji nisu novinari i koji šalju informacije preko twittera, facebooka, blogova", kazala je Peruško. No ona smatra da nemaju svi portali to načelo te da oni koji su povezani s medijima imaju slične izvore.
ROVINJ - Dvije su osobe poginule u teškoj prometnoj nesreći koja se jutros oko 3,30 sati dogodila na cesti Kanfanar-Rovinj, na dionici između mjesta Putini i Rovinjsko Selo, izvijestila je jutros Policijska uprava istarska. Prema podatcima policije, nesreća se dogodila kada je vozač "peugeota 307" pulskih registarskih oznaka vozeći prema Rovinjskom Selu zbog neprilagođene brzine u desnom zavoju izgubio nadzor nad vozilom, koje je izletjelo izvan kolnika te udarilo u stablo a potom se prevrnulo na krov. Na mjestu nesreće smrtno su stradali vozač i suvozač, a riječ je o mlađim muškim osobama, doznaje se od istražnog suca Županijskog suda u Puli Svetislava Vujića. Policija još nije objavila njihov identitet. Zbog prometne nesreće cesta je bila zatvorena za sav promet do 8,40 sati. Inače u vrijeme nesreće kolnik je bio mokar i skliski a padala je lagana susnježica.
SKRADIN - Ovih danas počinje razminiranje prostora oko Prokljanskog jezera kod Skradina, na kojemu bi sljedeće godine trebala početi gradnja turističko-ugostiteljskog kompleksa za golfere, čime bi se konačno stvorili osnovni preduvjeti za početak tog projekta od velike važnosti za razvoj ekskluzivnog turizma u Šibensko-kninskoj županiji. Skradinski gradonačelnik i idejni začetnik projekta Nediljko Dujić kaže da je Hrvatski centar za razminiranje u posao uveo tvrtku "Mine plus" iz Velike Mlake, a pirotehničari će trebati razminirati ukupno 382 tisuće četvornih metara minski sumnjiva prostora oko Prokljana. Razminiranje stoji oko 4,6 milijuna kuna, a novac je izdvojen iz državnog proračuna. Na Prokljanu bi se trebalo izgraditi veliko golfsko igralište sa standardnih 18 rupa i popratnim ekskluzivnim turističko-ugostiteljskim sadržajima. Dujić ističe kako će, kad bude gotov, taj projekt otvoriti radna mjesta za 500 ljudi. Po njegovim riječima nakon petogodišnjeg lobiranja za prokljanski projekt nedavno je dobio priznanje jer je vlada taj projekt uvrstila među prioritetne. Dujić navodi kako su još jedina zapreka koja usporava izvedbu projekta zakonske odredbe o raspolaganju šumom u državnom vlasništvu. Kad bi se turistička područja pod šumom klasificirala jednako kao i ostale turističke zone, izbjegla bi se nepotrebna i dugotrajna procedura donošenja detaljnih planova, a to, kaže, odbija ulagače.
SLAVONSKI BROD - U prigodi obilježavanja 13. obljetnice smrti kipara i slikara Branka Ružića u Galeriji Ružić u Slavonskome Brodu sinoć je otvorena izložba "Branko Ružić – iz obiteljske ostavštine". Riječ je o izboru djela iz obiteljske ostavštine koja bilježe tri momenta u Ružićevu opusu i umjetnika predstavljaju u drugačijem, intimnijem svijetlu. Tu su rani crteži i slike, obiteljski portreti nastali četrdesetih godina prošloga stoljeća, dvije kompozicije izrađene u tehnici kaširanog papira nastale nakon teške prometne nesreće . "Svjedoče o njegovoj umjetničkoj ustrajnosti i u teškim životnim trenucima. On ni tada nije odustao od umjetnosti i stvorio je serije radova barem jednako izvrsne ako ne i bolje od radova nastalih u njegovim primarnim tehnikama i u punom naponu stvaralačke snage", kaže autorica izložbe Romana Tekić, kustosica brodske Galerije. Jedinstven je i pothvat ostvaren umjetničkom suradnjom sa suprugom Julijom krajem 80-tih godina kada ga je već shrvala bolest. Branko Ružić rodnom Slavonskome Brodu donirao je svoja djela pa Galerija, koja nosi njegovo ime, danas čuva više od 400 vrijednih umjetnina. Smještena je u reprezentativnom prostoru brodske barokne Tvrđave.
SPLIT - Film "Izgubljeni mletački brod" autora Marca Visalberghia i Mauricea Ribiere pobjednik je 1. međunarodnog festivala arheološkog filma u Hrvatskoj koji je kasno sinoć završen u splitskom Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika, organizatoru festivala. Odluku kojom se ovom filmu, snimljenom u talijansko-francuskoj koprodukciji, dodjeljuje prva nagrada, donio je stručni žiri pod predsjedanjem Đele Hadžiselimovića. Drugo mjesto, po odluci žirija, pripalo je filmu "Tragovi jednoga grada – Carcassone", autora Hanri-Luis Poiriera, dok je treće mjesto osvojio "Kada su Egipćani plovili Crvenim morem", autora Stephanea Begoina. Autorima pobjedničkih filmova, kako je objašnjeno, nagrade – staklene statue starohrvatskih crkvica - bit će naknadno uručene, jer nisu nazočili festivalu u Splitu. Jedini hrvatski film, među devet koliko ih je bilo u konkurenciji, "Hrvatski dragi kamen-Baščanska ploča" autora Bernardina Modrića dobio je posebnu nagradu od 1000 eura koju mu je dodijelio Atenski međunarodni festival arheloškog filma "Agon". Tu je nagradu Modriću uručila ravnateljica festivala "Agon" Memi Spyratou. Za dvodnevnog trajanja 1. međunarodnog festivala arheološkog filma prikazano je 16 filmova od kojih je sedam bilo izvan konkurencije.
SPLIT - Kaštelanska je policija jutros oko 10 sati u Kaštel Novom u moru pronašla leš starije žene, doznaje se jutros u PU splitsko-dalmatinskoj. Tijelo je izvađeno iz mora i kako se doznaje u policiji, utvrđeno je da je riječ o M.Š. (88) iz susjednog Kaštel Starog. Policija provodi očevid kako bi se utvrdile okolnosti smrti 88-godišnjakinje. Tijelo je prevezeno na Odjel patologije Kliničkog bolničkog centra (KBC) Split gdje će se obaviti obdukcija.