ZAGREB/ANKARA - Hrvatska premijerka Jadranka Kosor, koja boravi u službenom dvodnevnom posjetu Turskoj, izjavila je u petak u Ankari nakon sastanka s domaćinom, turskim premijerom Recepom Tayyipom Erdoganom, da dvije zemlje imaju zajedničke poglede na Bosnu i Hercegovinu kao jedinstvenu državu s tri konstitutivna naroda. "Mi se zauzimamo za opstanak i prosperitetnu budućnost Bosne i Hercegovine kao jedinstvene države s tri konstitutivna naroda", rekla je Kosor novinarima govoreći o stajalištu hrvatske vlade i dodala da Hrvatska i Turska imaju "zajedničke poglede" po tom pitanju. "Iznimno smo zainteresirani za prilike u Bosni i Hercegovini... podupiremo njezine strateške ciljeve", dodala je premijerka, izrazivši zadovoljstvo što je BiH dobila Akcijski plan za članstvo u NATO-u. Istaknula je da su Hrvatska i Turska, koje njeguju "primjerene" odnose i nemaju niti jedno otvoreno politočko pitanje, saveznice u NATO-u te podsjetila na potporu koju je Turska pružala Hrvatskoj na putu u Sjevernoatlantski savez.
Kosor je na sastanku Erdogana izvijestila o završetku hrvatskih pristupnih pregovora, a novinarima rekla da "Turska sa zanimanjem prati taj naš put i posao". Prema njezinim riječima, dvije se strane slažu i oko proširenja Europske unije (EU).
"Mi smo usuglasili stajalište da europska perspektiva mora biti otvorena za sve europske zemlje koje ispunjavaju kriterije", rekla je Kosor. Obraćajući se novinarima premijerka je spomenula i gospodarsku suradnju između dvije zemlje, ustvrdivši da ti im "puno prostora" za napredak. "Predala sam popis tvrtki zainteresiranih za ulaganja u Tursku", kazala je Kosor i dodala da je turskom premijeri prenijela da je "Hrvatska otvorena za turska ulaganja". Čestitala je Turskoj na gospodarskom uspjehu jer, kako je kazala, "dok svijetom hara kriza Turska će ove godine zabilježiti rast od 11 posto". Najavila je da će u subotu u Istanbulu turskim gospodarstvenicima predstaviti 30 velikih investicijskih projekata u Hrvatskoj. Pojasnila je da je Hrvatska posebice zainteresirana za suradnju u turizmu i izrazila zadovoljstvo činjenicom da je broj turskih turista u Hrvatskoj ove godine 45 posto veći nego lani. Najavila je također i mogućnost suradnje u prometu, tj. projektu Cargo 10 u kojem, osim hrvatskih, sudjeluju slovenske i srbijanske željeznice. Premijer Erdogan je ustvrdio da je robna razmjena između dviju zemalja "nedovoljno iskorištena" i izrazio želju da se ona do 2013. poveća na milijardu eura, spomunvši mogućnost zajedničkog izlaska na treća tržišta, poput BiH.
ZAGREB - Hrvatski predsjednik Ivo Josipović boravit će od 28. do 30. studenoga u posjetu Libiji gdje će sudjelovati na summitu EU – Afrika, priopćio je u petak Ured predsjednika. Ovogodišnji summit održava se pod nazivom "Ulaganja, gospodarski rast i stvaranje novih radnih mjesta", a Hrvatska, kao kandidatknija za pristup Europskoj uniji (EU), sudjeluje u svojstvu promatrača, dodaje se u priopćenju. Kako je najavljeno, predsjednika Josipovića primit će libijski vođa Muammar Al Gadafi, a predviđen je i susrest s hrvatskim državljanima koji žive u Libiji i predstavnicima hrvatskih kompanija koje posluju u toj zemlji.
ZAGREB - Odluka o povećanju kontingenta HV-a u Afganistanu za 30 vojnika jača poziciju Hrvatske u NATO savezu i otvara nam određene gospodarske perspektive, izjavio je u petak predsjednik republike Ivo Josipović. "U Afganistanu traje proces izlaska vojnih snaga s njegova područja, otvaraju se mnoge gospodarske i druge perspektive, pa veća uloga Hrvatske otvara i mogućnost i za hrvatsko gospodarstvo", rekao je Josipović koji sudjeluje na današnjem kongresu SSSH. "Povećanje broja hrvatskih vojnika u Afganistanu provest će se u okviru zadanog proračuna te zbog toga neće biti dodatnog povećanja sredstava", kazao je Josipović. Josipović je prošle subote na summitu NATO-a u Lisabonu potvrdio da će Hrvatska proširiti svoju ulogu u obuci lokalnih snaga sigurnosti u Afganistanu, te da će se kontigent hrvatskih snaga u toj zemlji povećati s postojećih 320 na 350. Hrvatski je predsjednik tom prigodom najavio da se "u saborsku proceduru upućuje prijedlog odluke da se hrvatske snage u Afganistanu okvirno povećaju s dosadašnjih 320 na ukupno 350 članova".
BEOGRAD - Predsjednik srbijanske gospodarske komore Miloš Bugarin u petak je, uspoređujući velik broj hrvatskih poduzeća koja posluju u Srbiji s višestruko manjim brojem srbijanskih poduzeća u Hrvatskoj, kazao kako je desetogodišnje iskustvo potvrdilo da bi, da je bilo drukčije političko ozračje, mnoge srbijanske tvrtke sigurno već bile u Hrvatskoj. Bugarin je, gostujući na televizijskoj postaji B92, kazao kako je poslovni forum, u četvrtak održan u Zagrebu, na kojem su se gospodarstvenicima dviju zemalja obratili hrvatski i srbijanski predsjednici Ivo Josipović i Boris Tadić, bio pun pozitivne energije koja je rezultat slike i poruke koju su poslala dvojica predsjednika. “Poruka Ive Josipovića bila je vrlo jasna i nedvosmislena. Da su ulaganja srbijanskih tvrtaka u Hrvatsku dobrodošla i da opstrukcije, ako ih je uopće bilo, više neće biti. To je jako dobro jer je to potpuno drukčiji politički odnos i politički impuls koji je za gospodarstvo posebno važan“, istaknuo je Bugarin. Ustvrdio je kako je gospodarsko ozračje u zadnjih deset godina bilo jako dobro za hrvatska ulaganja u Srbiji, pa u njoj posluje više od 200 hrvatskih tvrtaka i nalazi se nekoliko desetaka predstavništava. Dodao je kako, s druge strane, nekim srbijanskim tvrtkama nije uspjela kupnja, odnosno ulazak i poslovanje u Hrvatskoj te da, osim desetak predstavništava, nema ozbiljnijih poslova.
BEOGRAD - Serija svjedočenja predviđena za studeni, u nastavku dokaznog postupka na suđenju četrnaestorici optuženih za ratni zločin protiv civilnog stanovništva u Lovasu u listopada 1991. godine, završena je u petak. Sudski postupak koji se vodi pred Vijećem za ratne zločine Višeg suda u Beogradu proteklih dana obilježila su svjedočenjem žrtava. U iskazima danim videovezom iz Županijskog suda u Vukovaru, proteklih dana o stradanjima u Lovasu svjedočili su i Ana Šalaj, Rozalija Jonak i Juraj Pavlić. U petak je Anastazija Budinski svjedočila o smrti svoga oca o kojoj, kako je kazala, nema izravnih spoznaja jer tih dana nije bila u Lovasu, te da su joj brat i majka rekli da su joj oca pred kućom tukli i potom ga odveli u središte sela, a da je kasnije poginuo. Šalaj je ustvrdila kako su “sve to učinili naši seoski Srbi koje je predvodio Devetak“ te da joj je Devetak rekao kako će sve Hrvate pobiti, zaprijetivši joj da ne smije napuštati selo. Dodala je kako je njezin muž bio pod oružanom pratnjom odvođen na prislini rad, kao i da joj je sin bio u pritvoru u mjesnom uredu. Jonak je također Devetaka označila kao glavnog čovjeka u selu, navevši kako je on doveo četnike koji su je maltretirali i mučili, a potom joj zapalili kuću. Dodala je kako pet dana nakon napada nije znala gdje joj je muž, te da je od mještana doznala da je ubijen. Svjedok Juraj Pavlić ispričao je kako tih dana nije bio u Lovasu, te da je za svoje sinove čuo da su ih četnici odveli i ubili. Naveo je kako su njegova supruga, njezina sestra i šogor bili protjerani i došli kod njega u Njemačku. Srbijansko Tužiteljstvo za ratne zločine optužnicom tereti četrnaest osoba da su kao pripadnici JNA, lokalne teritorijalne vlasti i paravojne postrojbe "Dušan Silni" u listopadu 1991. počinili ratni zločin nad 70 civila u tom mjestu. Za ratne zločine optuženi su pripadnici tadašnje lokalne vlasti u Lovasu Ljuban Devetak, Milan Devčić, Milan Radojčić i Željko Krnjajić, pripadnici bivše JNA Miodrag Dimitrijević, Darko Perić, Radovan Vlajković i Radisav Josipović, te pripadnici postrojbe "Dušan Silni" Jovan Dimitrijević, Saša Stojanović, Dragan Bačić, Zoran Kosijer, Petronije Stevanović i Aleksandar Nikolaidis. Sudski postupku u predmetu "Lovas" započet je 17. travnja 2008., a nastavak se očekuje 22. prosinca.
BEOGRAD - Dio izbjegličkih udruga u Srbiji poručio je u petak kako podupiru dijalog Srbije s Hrvatskom, ali udruge istodobno upozoravaju da pomirenje i suradnja između dviju zemalja neće biti moguća dok se "pravedno i sveobuhvatno" ne riješe zahtjevi što su ih one objavile u svojoj peticiji, prenosi srbijanska agencija Tanjug. Udruge okupljene u Koaliciju izbjegličkih udruga u Srbiji poručile su kako podupiru spremnost predsjednika dviju država da rade na rješavanju sudbina nestalih, ali tvrde da dvojica predsjednika nisu razgovarala o zahtjevima iz peticije. Predstavnici nekoliko desetaka udruga okupljenih u Asocijaciju izbjegličkih udruga Srba iz Hrvatske i Koaliciju izbjegličkih udruga u Srbiji potpisali su 19. listopada peticiju, cilj koje je spriječiti ulazak Hrvatske u Europsku uniju (EU) prije nego budu trajno riješena otvorena pitanja izbjeglih Srba. Koalicija se, navodi se, zato ne slaže sa stajalištem izrečenim u Zagrebu, tijekom boravka srbijanskog predsjednika, da se imovinska, stanarska, stečena i druga prava izbjeglica iz Hrvatske, kao i prava državljana Srbije podrijetlom iz Hrvatske, svedu na stambeno zbrinjavanje izbjeglica organiziranjem međunarodne donatorske konferencije. Peticijom je zatraženo rješenje 12 otvorenih pitanja Srba iz Hrvatske a njezini pokretači najavili su da će od EU zatražiti da ne dopusti zatvaranje 23. poglavlja u pregovorima s Hrvatskom, koje se odnosi na ljudska prava. Između ostaloga, izbjeglice traže povrat pokretnina i nekretnina, obnovu imovine uništene u ratu i, kako navode, "terorističkim akcijama", naknadu za uništene, oštećene i nestale pokretnine i nekretnine, povrat oduzetih stanarskih prava ili pravičnu naknadu bez uvjetovanja i ograničenja. Potpisnici također traže isplatu zaostalih mirovina i priznanje radnog staža, reviziju presuda za ratne zločine donesenih u odsutnosti okrivljenika te, kako se navodi, "pošteno i ujednačeno procesuiranje ratnih zločina i prestanak etnički motiviranih suđenja".
LJUBLJANA - Slovenski ministar vanjskih poslova Samuel Žbogar pozdravio je u petak razmjenu diplomatskih nota kojom su u četvrtak Hrvatska i Slovenija potvrdile da je ratifikacijski postupak arbitražnog sporazuma završen na obje strane, pa će međunarodni dokument stupiti na snagu u ponedjeljak 29. studenoga. "Pregovori o arbitražnom sporazumu bili su teški, ali su stvorili veliko povjerenje koje sada postoji između dviju strana", rekao je Žbogar novinarima u Ljubljani. "Uspostava povjerenja omogućuje da se riješe i ostala otvorena pitanja, te s Hrvatskom uspostavi pravo partnerstvo unutar Europske unije", rekao je Žbogar, ne specificirajući o kojim se pitanjima radi. Prije toga, predsjednik slovenske vlade Borut Pahor također je pozdravio razmjenu diplomatskih nota kao veliki uspjeh kojim je završen proces "započet u Trakošćanu", kad je s hrvatskom kolegicom Jadrankom Kosor i uz pomoć Švedske i SAD-a počeo rješavati granični prijepor. Pahor je rekao da ne vidi više razloga za izražavanje rezervi prema zaključivanju hrvatskih pristupnih pregovora nakon uspjeha s arbitražnim sporazumom i hrvatskog pristanka na nastavak razgovora o štedišama Ljubljanske banke u okviru Banke za međunarodna poravnanja (BIS) u Baselu. Pahor arbitražni sporazum smatra jednim od velikih uspjeha svoje politike u prvoj polovici mandata njegove vlade. Protivnici arbitražnog sporazuma u petak su pak, reagirajući na razmjenu diplomatskih nota s Hrvatskom o arbitražnom sporazumu ponovili kritike na račun Pahora, tvrdeći na nije osigurao da će arbitraža Sloveniji osigurati teritorijalni izlaz na otvoreno more, prenijeli su mediji. Hrvatska i Slovenija razmijenile su u četvrtak diplomatske note kojima su se međusobno izvijestile o okončanju unutarnjih postupaka potrebnih za stupanje na snagu Sporazuma o arbitraži između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije, potpisanog u Stockholmu 4. studenoga prošle godine, priopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija (MVPEI).
SARAJEVO - Predsjednici Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine (SDP) Zlatko Lagumdžija i Stranke nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik prvi put nakon izbora održanih u BiH 3. listopada sastali su se u petak u Banjoj Luci kako bi razgovarali o uspostavi nove vlasti. U razgovorima su sudjelovali i članovi predsjedništva BiH Željko Komšić i Nebojša Radmanović koji su istodobno članovi najužeg vodstva SDP-a odnosno SNSD-a. SDP i SNSD pojedinačno su najjače stranke i na državnoj i na entitetskim razinama a svaka od njih u novom sazivu Zastupničkog doma Parlamenta BiH koji ima 42 zastupnika dobile su po osam mandata. Na nenajavljenom sastanku u Banjoj Luci, održanom iza zatvorenih vrata, nije postignut konkretan dogovor, no i Dodik i Lagumdžija su potvrdili kako će se pregovori nastaviti. „Mi razumijemo izborne rezultate kao i to da je SDP nezaobilazan u formiranju i strukturiranju vlasti“, kazao je novinarima Dodik. Dodao je kako je njegova stranka spremna na dogovore o rješavanju konkretnih pitanja poput izmjene izbornog zakona kako bi se iz njega eliminirala diskriminacija temeljena na nacionalnoj osnovi te statusa vojne imovine što je temeljni uvjet da BiH može punopravno sudjelovati u Akcijskom planu za članstvo u NATO-u (MAP). Zlatko Lagumdžija je kazao kako je banjalučki sastanak poslužio prije svega kako bi se razjasnila stranačka stajališta. Dodao je kako nema tajne u tome da se stajališta SDP-a i SNSD-a razlikuju u mnogo toga no kako je jasno da je o nekim pitanjima dogovor ipak moguć.
Odgovarajući na novinarska pitanja Dodik i Lagumdžija su kazali kako je sada izvjesno samo to da iz nove vlasti neće izostati Srpska demokratska stranka (SDS), koja je ranije potpisala sporazum sa SNSD-om o zajedničkom djelovanju na državnoj razini, dok je sudjelovanje svih drugih stranaka u vladajućoj koaliciji za sada upitno. Novi krug razgovora SDP-a i SNSD-a najavljen je za idući tjedan u Sarajevu.
BRUXELLES - Biskupi okupljeni na godišnjem zasjedanju Vijeća biskupskih konferencija zemalja EU-a (COMECE) u Bruxellesu izrazili su u petak zabrinutost i upozorili na populističke pokrete i tendencije u Europi. "Populizam je složen problem na koji se, s jedne strane može gledati kao na reakciju ljudi na određene postupke, među inima, na postupke službene politike ili medija, a s druge strane, opasnost od populizma je u tome što poopćuje parcijalno i to onda postaje problematično. Društvo u današnjoj Europi mora se s tim suočiti jer je to u prvom redu društveno, a ne tipično crkveno pitanje, a Crkva je spremna u tome pomoći onoliko koliko je to u nadležnosti i u okviru njezina djelovanja", izjavio je hrvatskim novinarima zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić, koji je sudjelovao na zasjedanju. U izjavi koju su biskupi prihvatili na kraju dvodnevnog zasjedanja kaže se da se fenomen populizma manifestira na različite načine, "od određenih oblika regionalizma do nacionalizma, a također i ekstremizma" i da obuhvaća "politički spektar od ljevice do desnice. Ipak, postoje sličnosti: pojednostavljeno predstavljanje problema i rješenje, traženje žrtvenih jaraca, instrumentalizirana razlika između 'nas' i 'njih'". "Mi kao kršćani duboko smo zabrinuti jer ta pojava teži podjeli društava i potkopava socijalnu koheziju i solidarnost, diskriminaciji najslabijih u društvu, pripadnika manjina koji su označeni kao žrtveni jarci te nudi iluziju jednostavnih rješenja za složene probleme", navodi se u izjavi europskih biskupa. "Podsjećamo da je populizam u suprotnosti s europskom idejom, koja svoje korijene ima u pojmu solidarnosti. Žalimo što čak i neki kršćani podliježu kušnji da slijede te trendove. Populizam je doista nespojiv s univerzalnim pozivom Crkve", dodaju biskupi. Zabrinutost zbog populizma među kršćanima izrazio je i na konferenciji za novinare potpredsjednik COMECE-a, kardinal Reinhard Marx. On se pozvao na Bibliju, prema kojoj je "svaki čovjek slika živoga Boga, bio on siromah, imigrant ili homoseksualac".
MOSKVA - Ruski predsjednik Dimitrij Medvedev pokrenut će kampanju "destaljinizacije" Rusije kako bi sugrađane podsjetio na zločine koje je počinio sovjetski diktator Josif Staljin, piše u petak gospodarski dnevni list Vedomosti. Staljinova uloga u ruskoj povijesti bit će razlog siječanjskog sastanka Medvedeva sa savjetodavnim vijećem za ljudska prava pri Kremlju, dodaje list. Vijeće je, kako piše taj dnevnik, razradilo savezni program kojim bi se odala počast milijunima žrtava Staljinovih čistki. Projektom bi se sa sovjetskih tajnih arhiva skinula oznaka tajnosti, pokušali pronaći posmrtni ostatci žrtava i postavili komemorativni spomenici. Medvedev je u svibnju osudio "totalitarni" režim SSSR-a i "neoprostive" zločine koje je počinio Staljin.
SEUL - Kina je u petak izrazila protivljenje vojnim djelovanjima u blizini svojih obala uoči američko-južnokorejske mornaričke vježbe za koju je Sjeverna Koreja, koja je u utorak granatirala južnokorejski otok, ustvrdila da vodi regiju u rat. Upozorenje iz Pekinga stiglo je u trenucima kad je južnokorejska vlada imenovala profesionalnog vojnika za novog ministra obrane, nakon ostavke dosadašnjeg ministra uzrokovane snažnim kritikama mlakog odgovora na sjevernokorejski napad, najteži od završetka Korejskog rata (1950--1953.). Sjeverna Koreja u utorak je topništvom napala kužnokorejski otočić Yeonpyeong, pri čemu su poginule četiri osobe, mnogo je bilo ranjenih, a počinjena je velika materijalna šteta na stambenim objektima. "Stanje na Korejskom poluotoku gotovo je na rubu rata zbog neodgovornog plana onih, laganih na obaraču, koji će ponovno organizirati ratne vježbe uperene protiv Sjevera", objavila je državna sjevernokorejska agencija KCNA. Sjedinjene Države u to podučje šalju skupinu brodova na čelu s nosačem zrakoplova George Washington na nuklearni pogon. U Žutom moru će od nedjelje sudjelovati u četverodnevnim manevrima, planiranim prije sjevernokorejskog naroda, kojima je cilj iskazivanje moći, što ljuti Sjevernu Koreju, ali i uznemiruje Kinu. "Protivimo se bilo kakvom jednostranom vojnom djelovanju u kineskom ekskluzivnom gospodarskom području bez odobrenja", stoji na stranici kineskog ministarstva vanjskih poslova u odgovoru na pitanje o kineskom stajalištu o sudjelovanju Georgea Washingtona u zajedničkim mornaričkim vježbama. Ekskluzivno gospodarsko područje je pomorska zona širine 200 nautičkih milja od obale neke zemlje.
WASHINGTON - Dvadesetosam čelnika NATO-a odbilo je prijedlog ruskog predsjednika Dmitrija Medvedeva o planu europskog proturaketnog štita kojim bi se kontinent podijelio u zone, piše u petak Wall Street Journal. Ruski je predsjednik svoju ponudu iznio iza zatvorenih vrata tijekom summita u Lisabonu. Po tom prijedlogu, nazvanom "sektorskom proturaketnom obranom", Rusija bi preuzela odgovornost za proturaketnu zaštitu od svih projektila ispaljenih u smjeru Europe koji nadlijeću njezin teritorij. Zemlje NATO-a jednako bi postupile u slučaju svake ispaljene rakete u smjeru Rusije. Čelnici NATO-a odbili su taj prijedlog i uputili ga na razmatranje svojim stručnjacima, rekli su sudionici summita, prenosi Wall Street Journal. Stručnjaci moraju podnijeti izvještaj na ministarskom sastanku obrane NATO-a i Rusije u Bruxellesu u lipnju. Na summitu 20. studenoga Medvedev je upozorio da je pozitivan odgovor Rusije NATO-a o radu na proturaketnom štitu u Europi uvjetovan kvalitetom te suradnje. NATO je istaknuo potrebu povezanosti njegova štita, koji se oslanja na američku tehnologiju, i štita Moskve, a koja bi se temeljila na razmjeni informacija i procedura međusobnog uzbunjivanja.
WASHINGTON - Američka veleposlanstva u svijetu upozoravaju saveznike da bi internetska stranica WikiLeaks mogla objaviti povjerljive diplomatske brzojave koji mogu negativno utjecati na njihove odnose, otkrivajući osjetljive procjene i izlažući američke izvore, izvijestio je u petak The Washington Post. State Department se priprema za moguću objavu povjerljivih dokumenata, pregledavajući tisuće diplomatskih brzojava od 2006. do 2009. godine i "procjenjujući moguće posljedice javnog objavljivanja tih dokumenata", izjavio je glasnogovornik State Departmenta Philip Crowley. Crowley je rekao da State Department ne zna "točno što WikiLeaks ima ili što oni planiraju učiniti", ali smatra da posljedice za američke interese mogu biti teške. Brzojavi, primjerice, mogu otkriti da su visoki vladini dužnosnici u drugim zemljama izvori kompromitirajućih informacija o unutrašnjem djelovanju njihovih vlada, što će State Departmentu otežati dobivanje takvih obavjštajnih informacija u budućnosti. Pentagon se također priprema za skoru objavu dokumenata na WikiLeaksu, vjerojatno do kraja tjedna. Ministarstvo obrane povećalo je svoju radnu skupinu, koja analizira ranije objavljene dokumente i priprema procjenu šteta kada WikiLeaks objavi nove, na više od 100 ljudi, uključujući i članove iz drugih ministarstva, izvijestio je CBS News. WikiLeaks je u srpnju, objavio više od 70.000 vojnih izvješća o ratu u Afganistanu, a u listopadu gotovo 400.000 izvješća o ratu u Iraku. "Sljedeća objava je sedam puta veća od broja dokumenata o Iraku", najavio je WikiLeaks na svojoj Twitter stranici 21. studenoga. WikiLeaks nije otkrio izvor povjerljivog materijala, no sumnja je usmjerena na Bradleya Manninga, 22-godišnjeg vojnoobavještajnog analitičara koji je uhićen ove godine, pod optužbama za učitavanja i prijenos povjerljivih materijala. WikiLeaks je 2006. godine osnovao bivši računalni haker, Julian Assange, koji se ovih dana u Švedskoj suočava s optužbama za silovanje i seksualno uznemiravanje, koje je zanijekao, rekavši da su optužbe dio kampanje blaćenja orkestrirane od SAD-a. Londonski dnevnik Al-Hayat je izvijestio da WikiLeaks, među ostalim planira objavu dokumenata koji pokazuju da je Turska pomogla Al Kaidi u Iraku, te da su Sjedinjene Države pomogle kurdskoj pobunjeničkoj organizaciji PKK, iako je State Department od 1979. vodi na popisu teroristička organizacija, navodi The Washington Post.
BEOGRAD - Srbijansko ministarstvo pravosuđa uputilo je nadležnim tijelima Sjedinjenih Američkih Država zahtjev za izručenjem Petera Egnera, osumnjičenog za ratne zločine tijekom Drugoga svjetskog rata, potvrdila je u petak srbijanska ministrica pravosuđa Snežana Malović. Srbija i Sjedinjene Države nemaju sporazum o izručenju, ali državni tajnik u srbijanskom ministarstvu pravosuđa Slobodan Homen u četvrtak je najavio da bi takav sporazum uskoro trebao biti zaključen. Po nalogu suda u Beogradu, za Egnerom je 2.travnja raspisana međunarodna tjeralica, budući da se on nalazi u SAD čiji je državljanin te je nedostupan srbijanskom pravosuđu. Istragu protiv Egnera Srbija je pokrenula u rujnu 2008., zbog sumnje da je kao nekadašnji pripadnik njemačke tajne službe odgovoran za zločine počinjene tijekom Drugoga svjetskog rata u Beogradu. Egner je u Srbiji okrivljen da je krajem 1941., kao pripadnik Gestapoa u Beogradu sudjelovao u deportaciji Židova u koncentracijske logore.
DOHA - Egipatski ministar vanjskih poslova Ahmed Abul Geit rekao je da se Iran ne bi smio miješati u unutrašnje poslove arapskih zaljevskih zemalja, ni u odnose Iraka i Libanona. "Intervencije Irana u unutrašnje poslove zaljevskih zemalja ne smiju biti dopuštene", rekao je Abul Geit u razgovoru objavljenom u petak u jednom katarskom dnevnom listu. "Govorimo našoj iranskoj braći da moraju na miru ostaviti Irak, kao i Libanon", rekao je i dodao da se Teheran ne bi trebao miješati u afere Bahreina. "Sigurnost zemalja Zaljeva je prioritet", precizirao je Abu Geit, koji prati egipatskog predsjednika Hosnija Mubaraka u posjetu Dohi koji je završio u četvrtak. Abul Geit je također pozvao na diplomatsko rješenje krize u vezi sa spornim iranskim nuklearnim programom. U rujnu je predsjednik Mubarak rekao da u regiji Zaljeva vrebaju nove opasnosti koje prijete stabilnosti, aludirajući na Iran. Zapadne zemlje i Izrael sumnjiče Iran da pokušava nabaviti nuklearno oružje, pod krinkom civilnog nuklearnog programa, što Teheran opovrgava. Druge arapske zemlje sa sunitskom većinom, poput Saudijske Arabije, brinu se zbog iranske podrške libanonskom Hezbolahu i iranske podrške palestinskom Hamasu. Iran je 1980. prekinuo diplomatske odnose s Egiptom nakon islamske revolucije prosvjedujući protiv egipatskog priznanja Izraela godinu dana ranije.
ZAGREB - Ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič i ruski predsjednik Dimitrij Medvedev složili su se da treba uskladiti razvoj dvaju nacionalnih gospodarstava, javljaju u petak ukrajinski mediji. To je dogovoreno na sastanku Ukrajinsko-ruskog međudržavnog povjerenstva u rezidenciji ruskog predsjednika u Gorkom, nedaleko od Moskve. Janukovič je novinarima izjavio da su dvije strane već poduzele korake za produbljivanje gospodarske suradnje, posebice na području energetike, brodogradnje i istraživanja svemira.
"Složili smo se da treba približiti naše dvije ekonomije", kazao je Janukovič. Priznao je, također, da dvije zemlje imaju i dosta pitanja koje treba riješiti, poručivši da će, što se tiče isporuke plina prema Europi preko ukrajinskog teritorija, Ukrajina biti "pouzdan partner".
BEOGRAD - Predsjednik mađarske vlade Viktor Orban i srbijanski predsjednik Boris Tadić izjavili su u petak u Beogradu kako dvije zemlje imaju dobre bilateralne odnose te da Mađarska podupire Srbiju na njezinu putu ka članstvu u Europskoj uniji (EU). Orban je, u zajedničkom obraćanju novinarima nakon sastanka s Tadićem, kazao kako dvije zemlje žele biti dobri susjedi te da postoje mogućnosti unapređenja suradnje, prije svega u području gospodarstva. “Istina je da smo mi članovi EU, a Srbija nije, ali naša budućnost je zajednička bez obzira na to nalazimo li se izvan ili unutar EU“, kazao je mađarski premijer. On je istaknuo kako postoje neiskorištene mogućnosti u području gospodarstva koje će dvije zemlje pokušati ostvariti te dodao kako je to stabilan temelj za političku suradnju dviju zemalja tijekom sljedećih 10 do 15 godina. Predsjednik Tadić kazao je da je za Srbiju od osobite važnosti činjenica da Mađarska uskoro preuzima predsjedanje Europskom unijom te da Srbija u tom smislu očekuje pomoć u procesu ostvarivanja statusa kandidata za članstvo u Uniji. Predsjedanje Europskom unijom Mađarska preuzima od Belgije 1. siječnja 2011. i ono će trajati do kraja lipnja 2011. kada će predsjedanje preuzeti Poljska.
SKOPLJE - Vladina istraga poslovanja jednog od makedonskih medijskih tajkuna uzrokovala je u petak prekid rada u trima njegovim neovisnim novinama i prekid emitiranja njegove TV postaje, rekli su vladini dužnosnici. Po njihovim riječima, policija je u četvrtak ušla u prostorije TV-postaje A1 Velije Rankovskog u sklopu istrage o navodnim financijskim malverzacijama, ali novinari tvrde da je riječ o pokušaju zastrašivanja slobodnih medija u Makedoniji. "Akcija je provedena na temelju naloga državnog tužitelja zbog sumnje da su tvrtke registrirane za trgovinu prehrambenim proizvodima uključene u financijski kriminal", rekao je glasnogovornik ministarstva unutarnjih poslova Ivo Kotevski. "Te tvrtke nisu ni u kakvom odnosu s područjem medija". On je dodao kako se vjeruje da su tvrtke koje se sumnjiči za financijske malverzacije svoj prihod slale u inozemstvo, a registrirane su na istoj lokaciji kao i televizijska postaja A1. Glavni urednik najpopularnije makedonske TV postaje A1 Mladen Čadikovski rekao je da je policija zapečatila računalni centar te postaje i onemogućila pristup glavnom softwareu. Također je zapečatila ulazna vrata u dva tiskana medija, ne dopustivši ulaz djelatnicima, zbog čega je onemogućena priprema subotnjeg izdanja. Policijska akcija izazvala je prosvjede gledatelja i oporbenih stranaka koje tvrde da se racijom željelo utišati medijsku grupaciju koja često kritizira konzervativnu vladu premijera Nikole Gruevskog.