Pritom iz HNB-a naglašavaju da u postojećim okolnostima i uz sadašnji tečajni režim, središnja banka nastavlja voditi politiku stabilnog tečaja, jer o tome ovisi i održavanje stabilnosti cijena i stabilnost financijskog sustava, što su i osnovne zakonske zadaće središnje banke.
Iz HNB-a podsjećaju kako Hrvatska ima tzv. upravljano plivajući devizni tečaj, što znači da se tečaj slobodno formira na temelju ponude deviza i potražnje za njima na deviznom tržištu, a Hrvatska narodna banka intervenira samo kad procijeni da su oscilacije tečaja prevelike i prenagle, odnosno da bi mogle potaknuti spekulacije za koje nema razloga u realnim ekonomskim zbivanjima.
Prema tome, ističu iz HNB-a, kretanje tečaja odraz je stanja na deviznom tržištu, a ono ovisi o rezultatima razmjene roba i usluga s inozemstvom, o priljevu stranih ulaganja u našu zemlju, o inozemnom zaduživanju države, banaka i ostalih subjekata, o turističkom priljevu i drugim sezonskim kretanjima u gospodarstvu.
Iz središnje banke podsjećaju da je u prethodnim godinama, pod utjecajem navedenih čimbenika, tečaj kune prema euru ponekad prelazio i preko 7,60 ili čak 7,70, te se spuštao i do 7,10 kuna za euro.
Pa ipak, i takve oscilacije bile su unutar raspona +/- 5 posto oko srednjeg godišnjeg tečaja za iste godine. Istodobno, oscilacije u međusobnim odnosima najvažnijih svjetskih valuta mnogo su veće od toga.
"Razumijemo da bi dužnicima koji imaju obveze s deviznom klauzulom odgovaralo da kuna bude što jača, pa makar središnje banka za to potrošila i sveukupne međunarodne pričuve. No, znamo isto tako da izvoznici i vjerovnici žele sasvim suprotno", navode iz HNB-a napominjući i kako smo svjedoci žestokih napada na HNB što "aktivnijom monetarnom politikom" ne dotjera tečaj eura daleko iznad sadašnjih oko 7,40 kuna.
"Možemo se samo zapitati kakav bi to 'čarobnjak' morao biti - sadašnji ili bilo koji drugi - guverner, da bi mogao samom svojom voljom, bez ikakvih drugih mjera, promjena i žrtava, preuzeti ulogu koju sada ima tržište i svim tim željama udovoljiti? Za to mu, sasvim sigurno, ni puno više od sadašnjih 11 milijardi eura međunarodnih pričuva ne bi bilo dovoljno", ističu iz hrvatske središnje banke.
Dakle, zaključuju u HNB-u, u postojećim okolnostima i uz sadašnji tečajni režim, središnja banka nastavlja voditi politiku stabilnog tečaja, jer o tome ovisi i održavanje stabilnosti cijena i stabilnost financijskog sustava, a to su i osnovne zakonske zadaće naše središnje banke.
Inače, srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB iznosi 7,411422 kuna, dok je najniži srednji tečaj ove godine bio 7,18491 kunu.
Da to nije ništa neuobičajano govore podaci o rasponu oscilacija u zadnjih deset godina.
Tako se primjerice u 2009. srednji tečaj (sa tečajne liste HNB-a) kretao od 7,218837 do 7,485775 kuna za euro, u 2008. od 7,106744 do 7,351691, a u godini prije 7,278965 do 7,413236.
U 2005. raspon se kretao od 7,290687 do 7,661577, a najviši je tečaj bio u 2004. od 7,717695 kuna za euro.
(Hina) xds yds