FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

ZSE: moguća stabilizacija, no nema pokretača za rast tržišta

ZAGREB, 24. studenog 2010. (Hina) - Nakon znatnog pada u protekla tri dana i približavanja Crobexa psihološkoj granici od 1.800 bodova, na Zagrebačkoj burzi danas bi se cijene dionica mogle stabilizirati, no i dalje nema na vidiku pokretača za održiviji rast tržišta.

Od 10 analitičara brokerskih tvrtki, koji su sudjelovali u Hininoj anketi, njih 4 danas očekuje stagnaciju Crobex indeksa, 4 nastavak pada, a 2 porast.

Crobex indeks jučer je pao 0,84 posto, na 1.816 bodova, te je svega tri boda od najniže razine od sredine srpnja – 1.813 bodova. Crobex10 oslabio je, pak, 0,49 posto, na 969 bodova.

Redovni promet iznosio je 18,8 milijuna kuna, što je oko 800.000 kuna više nego prethodnoga dana.

„I danas je vjerojatan nastavak letargije na domaćem tržištu kapitala, pri čemu bi Crobex mogao testirati psihološki važnu granicu od 1.800 bodova. Čini se da je u posljednje vrijeme povećana volatilnot cijena pojedinih likvidnijih izdanja, pa je moguće da smo dosegnuli dno i da će se trend preokrenuti. Ipak, zasad ne vidim okidač za održiviji rast cijena dionica“, kaže Goran Vorkapić, broker i investicijski savjetnik u Centar banci.

Jučer je negativno iznenadio podatak Državnog zavoda za statistiku da je u listopadu industrijska proizvodnja pala za 4,4 posto u odnosu na isti lanjski mjesec. Pet makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo je, u prosjeku, da je u listopadu proizvodnja porasla za 1,4 posto u odnosu na isti lanjski mjesec.

„Uz pad državnih investicija i potrošnje, teško je očekivati da će izvoz biti dovoljan za izvlačenje domaćeg gospodarstva iz krize. Nisam optimističan ni u pogledu podatka o prometu u maloprodaji u listopadu, koji će biti objavljen idućega tjedna“, navodi Vorkapić.

Ni sa svjetskih tržišta ne stižu poticajne vijesti. Na Wall Streetu su u utorak cijene dionica oštro pale jer su napetost na korejskom poluotoku, irska dužnička kriza i slabi gospodarski podaci natjerali ulagače na povlačenje iz rizičnijih investicija.

„Svjetske su burze u fazi hlađenja nakon dugog razdoblja rasta, a dužnička kriza u Irskoj te napetosti na korejskom poluotoku poslužili su kao pokretači dobitonosnih prodaja“, ocjenjuje Vorkapić.

I na većini azijskih burzi cijene su dionica jutros pale zbog tenzija između Sjeverne i Južne Koreje. Međutim, potkraj trgovanja smirile su se prodaje dionica na južnokorejskom tržištu a početni gubici su smanjeni, dok su u Šangaju i Hong Kongu cijene dionica osjetnije porasle, zahvaljujući njihovoj korekciji nakon dva dana oštrog pada.

Na europskim burzama jutros cijene dionica bilježe blagi oporavak nakon jučerašnjih oštrih gubitaka.

„Smirivanje prodaja dionica jutros na azijskim burzama, ponajprije na južnokorejskoj burzi utječe na stabilizaciju i ostalih svjetskih burzi. Tako i na europskim burzama jutros vidimo stabilizaciju, iako su i dalje prisutni problemi oko Irske, koja mora provesti mjere proračunske štednje kako bi dobila financijsku pomoć od EU-a i MMF-a“, ističe Vjeran Jureša, analitičar u investicijskom društvu To One.

Kako dodaje, fokus investitora sada se sve više premješta na Portugal i Španjolsku, također prezadužene članice eurozone.

„Ipak, valja imati na umu da europski fond za pomoć prezaduženim zemljama sadržava dovoljno novaca za njihovu financijsku sanaciju“, kaže Jureša.

A ponajviše zbog smirivanja prodaja na svjetskim burzama, Jureša danas i na domaćem tržištu očekuje stabilizaciju cijena dionica.

„I na domaćem tržištu očekujem stabilizaciju cijena dionica, pod utjecajem zbivanja na svjetskim burzama. No, zbog situacije u gospodarstvu prilično su velika ograničenja za eventualni rast tržišta“, zaključuje Jureša.

Od poslovnih vijesti izdvaja se današnja objava Viadukta da je s „Corporation Ural Industrial - Ural Polar“ i ruskom bankom za cestogradnju RosDorBank potpisao ugovor o suradnji u financiranju, projektiranju i izgradnji prometne i energetske infrastrukture u oblasti Jamalo-Nenjec.

Projekt bi se trebao realizirati tijekom idućih 10 godina. U tijeku njegove realizacije bi se otvorilo više od 60 tisuća radnih mjesta, a ukupna vrijednost projekta iznosi više od 14 milijardi eura.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙