Tako je manjak u robnoj razmjeni zagrebačkog gospodarstva s inozemstvom iznosio 4,3 milijarde eura što je za 9,5 posto manji deficit nego u devet mjeseci prošle godine.
Zagrebačko gospodarstvo ima najveći udio u ukupnom hrvatskom izvozu i uvozu i podaci za devet mjeseci pokazuju da je udio Zagreba u hrvatskom izvozu 35,4 posto, dok je njegov udio u ukupnom hrvatskom uvozu još i veći, 59,5 posto.
Podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni Grada Zagreba, iskazani u američkim dolarima, pokazuju da je izvoz u devet mjeseci s iznosom od oko tri milijarde dolara u odnosu na isto razdoblje lani porastao za 6,3 posto, dok je uvoz smanjen za sedam posto, na 8,7 milijardi dolara.
Rast izvoza uz istodoban pad uvoza utjecao je na pad vanjskotrgovinskog deficita za 12,7 posto, na 5,7 milijardi dolara.
Glavninu zagrebačkog izvoza ostvaruje prerađivački sektor i u devet mjeseci ove godine prerađivačka industrija s izvozom od 2,6 milijardi dolara u ukupnom izvozu ima udio od 87 posto, a s uvozom u vrijednosti 6,3 milijarde dolara njen udio u ukupnom zagrebačkom uvozu je 72,6 posto.
Najznačajnija izvozna djelatnost je proizvodnja rafiniranih naftnih proizvoda s ukupno 857,3 milijuna dolara u prvih devet mjeseci ove godine što je porast za 32,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
Po vrijednosti izvoza u devet mjeseci slijede proizvodnja električne opreme sa 433,9 milijuna dolara, osnovnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka sa 270,3 milijuna dolara te proizvodnja prehrambenih proizvoda sa 163,6 milijuna dolara. Od te tri djelatnosti rast izvoza u odnosu na devet mjeseci prošle godine bilježi farmaceutska industrija i to za 31,4 posto, dok je izvoz prehrambene industrije pao za 1,3 posto, a električne opreme za 8,7 posto.
No, proizvodnja električne opreme, a uz nju još samo prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja, te opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnost sanacije okoliša, bilježe suficit u robnoj razmjeni u prvih devet mjeseci ove godine - kod električne opreme suficit je iznosio 30-ak milijuna dolara (izvoz 433,9 milijuna dolara, a uvoz 404 milijuna dolara), prerade drva 2,7 milijuna dolara (izvoz 58,4 milijuna, a uvoz 55,7 milijuna dolara), dok je u opskrbi vodom višak bio 105 milijuna dolara (izvoz 108,2 milijuna dolara, a uvoz manji od tri milijuna dolara).
Najznačajniji vanjskotrgovinski partner zagrebačkog gospodarstva su zemlje EU na koje se odnosi polovica i izvoza i uvoza. Izvoz u zemlje EU je u prvih devet mjeseci bio oko 1,5 milijardi dolara, dok je uvoz premašio 4,5 milijardi dolara.