Po podacima Hrvatske narodne banke, udio kredita indeksiranih uz švicarski franak u ukupnim kreditima sredinom ove godine iznosio je 13,5 posto ili 34 milijarde kuna, a najveći dio takvih kredita odnosi se na kredite odobrene stanovništvu.
Na kraju kolovoza ove godine gotovo četvrtina kreditnih obveza stanovništva odnosila se na kredite indeksirane uz švicarski franak. Prema vrstama kredita njihov udio najveći je kod kredita za kupnju automobila (52,9 posto) i stambenih kredita (41,5 posto).
Kod poduzeća udio kredita indeksiranih uz franak znatno je manji i na kraju kolovoza iznosio je samo 3,4 posto, podaci su iz Tromjesečnog izvješća HNB-a.
Rizik kojemu su se izložili dužnici koji su svoje kreditne obveze vezali uz vrijednost švicarskog franka, koji jača u uvjetima svjetske financijske krize, odnosio se u prvom redu na kretanje tečaja te valute.
Iz središnje banke napominju kako se monetarna politika koju provodi HNB temelji na održavanju stabilnosti nominalnog tečaja kune prema euru, dok je vrijednost kune prema švicarskom franku određena odnosom franka i eura na svjetskom tržištu i na nju HNB nema utjecaja.
Iz središnje banke podsjećaju kako su zbog toga u nekoliko navrata javnost nastojali upozoriti na rizik preuzimanja takvih obveza.
Kulminacija svjetske financijske krize potaknula je jačanje švicarskog franka prema euru. Samo od početka 2010. do kraja kolovoza franak je prema euru ojačao za 12,1 posto, a u istom je razdoblju franak ojačao i prema kuni, za 13,3 posto.
Zbog jačanja franka neke poslovne banke klijentima koji imaju kredite indeksirane uz tu valutu već neko vrijeme nude mogućnost konverzije za kredite indeksirane uz euro, a kako bi ublažile utjecaj tečajnih promjena i time smanjile rizik loše naplate svojih potraživanja, sredinom ove godine pojedine banke smanjile su kamatne stope na te kredite.
Ponuđena konverzija za dužnike u ovim uvjetima značila bi eliminiranje rizika daljnjeg rasta tečaja franka, ali i zamrzavanje postojećeg stanja duga u eurima, odnosno propuštanje koristi od eventualnog slabljenja švicarskog franka u budućnosti, kažu analitičari HNB-a.
Dodaju da se do sada mali broj klijenata odlučio na konverziju jer se stanje kredita indeksiranih uz švicarski franak u posljednje dvije godine tek blago smanjilo.
U razdoblju kreditne ekspanzije u Hrvatskoj bio je snažan i rast kredita indeksiranih uz švicarski franak. Povoljniji izvori financiranja (niže kamatne stope) u toj valuti za poslovne banke činili su takve kredite cjenovno povoljnijima i klijentima. No, od početka svjetske financijske krize i osobito od početka 2010. godine, zbog jačanja tečaja franka na svjetskom financijskom tržištu te posljedičnog jačanja i prema hrvatskoj kuni, teret otplate takvih kredita znatno se povećao.
Povećanje ukupnih potraživanja banaka od domaćih sektora indeksiranih uz franak započelo je u 2004., a njihov se udio povećao s 3,1 posto na kraju 2004. na 16,9 posto na kraju 2007. Svjetska financijska kriza i recesija koja je uslijedila prouzročile su usporavanje ukupne kreditne aktivnosti, a time i kreditiranja indeksiranog uz franak. Sredinom 2008. odobravanje takve vrste kredita u Hrvatskoj gotovo u potpunosti prestaje.
Rast kredita vezanih uz švicarski franak zabilježen je u nekim razvijenim zemljama, primjerice u Austriji, ali najizraženiji je bio u istočnoj i jugoistočnoj Europi - udio takvih kredita u ukupno odobrenim kreditima na kraju prvog polugodišta 2010. iznosio je oko 10 posto u Srbiji, 21 posto u Poljskoj i više od 36 posto u Mađarskoj.
(Hina) xds yds