BUKUREŠT
Hrvatska premijerka Jadranka Kosor doputovala je u ponedjeljak ujutro u Bukurešt gdje će sudjelovati na summitu o Dunavskoj strategiji zajedno sa šefovima izaslanstava 14 zemalja, kao i predsjednikom Europske komisije Joseom Manuelom Barrosom. Očekuje se da će na summitu biti usvojena Deklaracija o strategiji Europske unije za dunavsku regiju. Dunavska strategija obuhvaća 14 zemalja: od zemalja EU-a Njemačku, Austriju, Slovačku, Češku, Mađarsku, Sloveniju, Rumunjsku i Bugarsku, a izvan EU-a Hrvatsku, Srbiju, BiH, Crnu Goru, Moldovu i dijelove Ukrajine. Dunavska strategija trebala bi zajedno s Akcijskim planom biti završena ovoga tjedna, te predstavljena 8. prosinca, a ona uključuje vrlo ambiciozne ciljeve na brojnim područjima, pokazuje konačni nacrt dokumenta koji je pripremila Europska komisija.
SARAJEVO
Slučaj Branimira Glavaša, kojemu je vijeće Suda Bosne i Hercegovine potvrdilo kaznu od osam godina zatvora izrečenu u Hrvatskoj zbog ratnih zločina nad Srbima u Osijeku, upućen je Prizivnom odjelu tog suda nakon što je uložena žalba na prvostupanjsku presudu, potvrdila je u ponedjeljak Hini glasnogovornica Suda BiH Selma Hadžić. "Glavaševa obrana uložila je žalbu posljednjeg dana zakonskog roka od trideset dana i slučaj je nakon toga proslijeđen Prizivnom odjelu Suda BiH koji će donijeti pravomoćnu odluku", kazala je Hadžić. Objasnila je kako u ovom slučaju neće biti zakazivanja formalne sjednice drugostupanjskog vijeća te kako će ono svoju odluku, kada bude donesena, objaviti u pisanom obliku i dostaviti je zainteresiranim stranama.Iako ne postoji jasno definiran zakonski rok u kojemu bi trebala biti donesena pravomoćna presuda, na bosanskohercegovačkom državnom sudu očekuju kako bi ona mogla uslijediti razmjerno brzo. Branimir Glavaš pravomoćnu presudu čeka u pritvoru Suda BiH, gdje se nalazi od 28. rujna otkako mu je u prvostupanjskom postupku potvrđena kazna izrečena u Hrvatskoj.
BAKU
Stranka predsjednika Azerbajdžana Ilhama Alijeva proglasila je pobjedu na parlamentarnim izborima održanima u nedjelju, no oporba te kavkaske zemlje bogate naftom smatra da su izbori bili nedemokratski i izmanipulirani. Pobjeda će još snažnije učvrstiti vlast Ilhama Alijeva u toj bivšoj sovjetskoj republici, Zapadu važnoj zbog obilnih zaliha nafte i plina i kao tranzitnoj ruti za američke vojne operacije u Afganistanu.
Prema službenim privremenim rezultatima vladajuća stranka Jeni Azerbajdžan (YAP) osvojila je 74 od 125 zastupničkih mjesta. Neovisni kandidati lojalni su vladajućoj stranci, koja u parlamentu može računati i na njihovu podršku. "Siguran sam u pobjedu. Vrlo smo zadovoljni rezultatima. Izbori su bili slobodni i pošteni", rekao je tajnik stranke YAP Ali Ahmedov na konferenciji za novinare održanoj nakon zatvaranja birališta. No zapadni diplomat koji je nadzirao održavanje izbora za Reuters je kazao kako smatra da je bilo puno prijevara. Rekao je kako je bilo zastrašivanja, "namještaljki" i diskvalifikacija oporbenih kandidata, na što su ranije upozoravali promatrači iz Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS), predviđajući da će izbori biti najmanje demokratični u povijesti Azerbajdžana.
JANGON
Dvije mijanmarske stranke koje uživaju potporu vojske po svemu sudeći će pobijediti na prvim izborima u 20 godina održanima u nedjelju, koje su oporba i promatrači proglasili nedemokratskima. Složena izborna pravila ne daju nikakve izglede za pobjedu prodemokratskoj oporbi. Državna televizija je javila da su birači "slobodno i sretno" glasovali, ali je po riječima očevidaca odaziv bio slab i bilo je nepravilnosti. Državni mediji objavljuju rezultate koji pokazuju vodstvo stranaka koje podržava vojska, ali da bi se vidjelo tko će dobiti većinu u parlamentu potrebno je više vremena. Prvi rezultati pokazuju da su, kako se čini, oporbene stranke u glavnom gradu Jangonu postigle nešto bolji rezultat od očekivanog. Birači koji nisu glasovali rekli su da smatraju da ne mogu promijeniti autoritarni status quo na izborima za koje su američki predsjednik Barack Obama i britanski ministar vanjskih poslova William Hague odvojeno rekli da nisu slobodni ni pošteni. "Mnogi aspekti tih izbora nisu kompatibilni s međunarodno prihvaćenim standardima", izjavila je visoka predstavnica Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton.
MELBOURNE
Američka državna tajnica Hillary Clinton u ponedjeljak je izrazila "uvjerenost" da će neka područja Afganistana biti pod nadzorom afganistanskih snaga iduće godine. "Uvjereni smo da će od iduće godine neka područja Afganistana biti pod nadzorom afganistanske vlade i snaga sigurnosti", kazala je Clinton novinarima tijekom svog posjeta Australiji. Izrazila je uvjerenost da će se Afganistanci od sljedeće godine sve bolje brinuti o sigurnosti, ovisno o okolnostima na licu mjesta i detaljnim analizama stanja. "Ne možemo vam reći danas kad, niti iznijeti druge detalje, jer ćemo odluke donositi ovisno o okolnostima", izjavila je ona.