WASHINGTON - Izvršni odbor Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) odobrio je u petak dalekosežne reforme u načinu upravljanja tom svjetskom financijskom institucijom, tjedan dana prije samita skupine vodećih svjetskih gospodarstava G-20 u Seulu, na kojem će se raspravljati o daljnjem poticanju i jačanju globalnog oporavka. "Sveukupno je to veliki pomak u kvotama i broju glasova. To je jako važno povećanje u glasovanju i zastupanju tržišta u nastajanju i zemalja u razvoju. To je povijesna reforma MMF-a ", izjavio je direktor Fonda Dominique Strauss-Kahn na konferenciji za novinare nakon sastanka odbora. "To znači da sada imamo vodećih deset dioničara koji zaista predstavljaju vodećih deset zemalja u svijetu, odnosno SAD, Japan, četiri vodeća europska gospodarstva - Njemačku, Veliku Britaniju, Francusku, Italiju, te Brazil, Rusiju, Indiju i Kinu". "Poredak tih zemalja sada je stvarno rangiranje u globalnoj ekonomiji", kazao je Strauss-Kahn, po priopćenju koje je MMF objavio u subotu. U srži reformi bit će udvostručenje MMF-ovih kvota koje će proizvesti pomak od šest posto kvote dionica u korist tržišta u nastajanju i zemalja u razvoju. Deset najvećih članova Fonda sada će biti SAD, Japan, Njemačka, Francuska, Italija, Velika Britanija, Brazil, Kina, Indija i Rusija. Pored toga, glas najsiromašnijih zemalja u razvoju u MMF-u bit će zadržan s očuvanjem njihovih glasačkih prava. Nakon što se provedu sve reforme, one će se odraziti i na sastav Izvršnog odbora MMF-a. "Postojat će dva mjesta manje za napredne europske zemlje. One su pristale na to. Kada se to dovrši, u odboru će biti još dvije zemlje u razvoju, što će odražavati promjenu kvota", dodao je Strauss-Kahn. Izvršni odbor podržao je vremenski raspored koji predviđa da povećanje kvota i preustroj stupi na snagu do Godišnje skupštine MMF-a i Svjetske banke u listopadu 2012.
SANTIAGO DE COMPOSTELA - Papa Benedikt XVI. u subotu je pozvao Europu da se "otvori Bogu" i da "mu krene ususret bez bojazni" te je nazvao tragičnima pokrete organizirane protiv svećenika na tom kontinentu krajem 19. stoljeća. "Božje ime treba ponovno radosno odzvanjati europskim nebom", rekao je Papa na misi koju je predvodio u subotu u španjolskome svetištu Santiagu de Composteli.
"Europa znanosti i tehnologija, Europa civilizacije i kulture trebala bi istodobno biti otvorena uzvišenosti i bratstvu s drugim kontinentima", rekao je. Korijeni kršćanske tradicije, smatra Benedikt XVI., "utkani su u temelje velikih filozofskih, literarnih, kulturnih i socijalnih ostvarenja u Europi". "Tragično je bilo, osobito u 19. stoljeću, kada se proširilo uvjerenje da je Bog protivnik čovjekov i neprijatelj njegove slobode", rekao je Benedikt, dodavši kako su ideje "što su ih tada zagovarali protivnici svećenstva i ateisti bile pokušaj da se ocrni istinska biblijska vjera".
SANTIAGO DE COMPOSTELA - Papa Benedikt XVI. istaknuo je u subotu u Santiagu de Composteli da je hodočašće više od turizma, dok put koji vodi u to svetište na sjeveru Španjolske privlači sve više nevjernika. "Ići na hodočašće ne znači tek posjetiti neko mjesto kako bismo se divili njegovu prirodnom, umjetničkom i povijesnom blagu", rekao je Papa nakon posjeta Katedrali sv. Jakova.
Papa se nešto ranije pomolio na grobu svetog Jakova apostola, pošto je dugo pozdravljao mnoštvo oduševljenih hodočasnika okupljenih na trgu ispred te građevine iz 12. stoljeća. Hodočašće u Compostelu koje je od početka godine posjetilo gotovo 260.000 ljudi, privlači sve veći broj nekršćana koji pješice prevaljuju put dug nekoliko stotina kilometara kroz sjever Španjolske i Francusku. "Ići na hodočašće zapravo znači izaći iz samoga sebe i poći ususret Bogu, onamo gdje se On očitovao i gdje se Božja milost pokazala u svoj svojoj ljepoti", istaknuo je Papa. Benedikt XVI. je podsjetio da su tri najveća katolička hodočasnička mjesta Jeruzalem, "povezan s mukom, smrću i uskrsnućem Gospodinovim", Rim, "grad mučenika Petra i Pavla" i Compostela koja "dočekuje hodočasnike iz cijeloga svijeta, željne da osnaže svoj duh svjedočenjem vjere i ljubavi apostola". Vjeruje se da u Katedrali sv. Jakova počivaju posmrtni ostaci tog apostola pronađeni prije više od tisuću godina.
MOSTAR - Odvjetnik Damir Alagić izjavio je u subotu za Federalnu televiziju (FTV) da njegov branjenik, hrvatski tajkun Miroslav Kutle, ima dvojno državljanstvo i nije u bijegu jer regularno boravi u Bosni i Hercegovini iako je hrvatski MUP posredstvom Interpola raspisao međunarodnu tjeralicu nakon što je zbog zloporaba pravomoćno osuđen na dvije godine i osam mjeseci zatvora. Miroslav Kutle nije u bijegu jer ima domicilno državljanstvo BiH u koju se vratio i nastanio iz zdravstvenih i poslovnih razloga daleko prije raspisivanja tjeralice u Hrvatskoj. O svom vraćanju u BiH, te o svom boravištu, redovito je izvještavao Sud BiH, ministarstvo pravosuđa Bosne i Hercegovine, te Federalnu upravu policije“, rekao je odvjetnik Alagić. On tvrdi da su Kutlini zastupnici obrane u Hrvatskoj obavijestili sud u Zagrebu o razlozima njegovog neprisustvovanja zakazanim raspravama. Odvjetnik Alagić smatra da njegov branjenik zbog sporazuma između BiH i Hrvatske neće morati služiti zatvorsku kaznu "jer obrana ima svoje adute kojima će osporiti presudu iz Hrvatske". Zbog zloporaba u slučaju Gradski podrum Miroslav Kutle je pravomoćno osuđen na zatvorsku kaznu u trajanju od dvije godine i osam mjeseci. Vrhovni sud Hrvatske potvrdio je osuđujuću presudu Županijskog suda u Zagrebu, a prvotno izrečenu kaznu od tri godine preinačio je i smanjio za četiri mjeseca. Interpol je u petak za Miroslavom Kutlom izdao crvenu tjeralicu, po kojoj od članica te međunarodne kriminalističko-policijske organizacije traži privremeno uhićenje tražene osobe s ciljem izručenja na temelju uhidbenog naloga ili sudske odluke. Na Interpolovoj tjeralici navode se osobni podatci Miroslava Kutle, datum i mjesto rođenja te njegovo dvostruko bosanskohercegovačko i hrvatsko državljanstvo. Tjeralica je raspisana na osnovi naloga općinskoga kaznenog suda u Zagrebu, a kao kazneno djelo navodi se krivotvorenje.
MUMBAI - Američki predsjednik Barack Obama objavio je u subotu u Mumbaiju da je njegova zemlja sklopila poslovne ugovore s Indijom u vrijednosti 10 milijardi dolara, čime će se otvoriti oko 50.000 radnih mjesta u SAD-u. Među sklopljenim poslovima ističu se ugovori u zrakoplovnoj industriji između Boeinga i indijskog ratnog zrakoplovstva o kupnji transportnih zrakoplova u vrijednosti 4,1 milijarda dolara i dva elektroenergetska ugovora General Electrica s indijskim kompanijama vrijedna 1,6 milijarda dolara. Mumbai, poslovno središte Indije, prva je Obamina postaja tijekom službena posjeta toj zemlji. U obraćanju indijsko-američkom gospodarskom forumu u tom gradu Obama je rekao da dvije zemlje "grade partnerstvo 21. stoljeća" i pozvao na odbacivanje nekih predrasuda u poslovanju među njima. "Dvije velike demokracije moraju raditi zajedno kako bi svojim građanima osigurale podlogu za širok gospodarski razvoj", rekao je Obama i pozvao Indiju da ublaži prepreke glede trgovine i ulaganja, naglasivši da Sjedinjene Države to već rade sa svoje strane.
KARLOVY VARY - Poljski, češki, slovački i mađarski predsjednici zauzeli su se u subotu za zajedničku europsku politiku prema romskoj zajednici koja u tom dijelu Europe ima nemali broj pripadnika. "Nijedna zemlja koja se sučeljava s tim problemom nije kadra sama sve riješiti", rekao je novinarima slovački predsjednik Ivan Gašparovič nakon susreta na vrhu zemalja Višegradske skupine, u lječilištu Karlovym Varyma na zapadu Republike Češke. "Unutar Europske unije moramo pronaći mogućnost za komunikaciju (s romskom manjinom)", dodao je Gašparovič. Češka, Mađarska i Slovačka, gdje romska manjina čini od četiri do 10 posto populacije, nerijetko su na meti kritike organizacija za ljudska prava zbog svoje politike integracije te manjine. U tim trima zemljama živi oko 1,5 milijuna Roma, od ukupno 10 do 12 milijuna u Europi. Romska zajednica u Poljskoj, zemlji s 38 milijuna stanovnika, po službenim podacima ima svega 12.855 pripadnika, ali njezina organizacija procjenjuje da ih je nekoliko puta više. Gašparovič je usto kritizirao romsku manjinu zbog nedovoljne suradnje. "Kritizira se samo one koji pružaju ruku pomoći. Ova zajednica ju ne prihvaća, a pošteđena je od svake kritike", rekao je zatraživši od EU-a da pomogne Romima kako bi mogli prihvatiti tu suradnju.
BERLIN - Diljem Njemačke desetine tisuća protivnika atomske energije u subotu prosvjeduje protiv transporta nuklearnog otpada koji je ušao u Njemačku i kreće se prema skladištu u Gorlebenu u saveznoj državi Donja Saska gdje se okupilo preko 50.000 prosvjednika koji od vlade kancelarke Angele Merkel traža promjenu smjernica u energetskoj politici. "Naše povjerenje u vladu je izgubljeno toliko dugo dok nam ne dokaže da djeluje u korist građana a ne energetskih koncerna", rekla je Kerstin Rudek, predsjednica Građanske inicijative Luechov-Dannenberg, grada u blizini odlagališta atomskog otpada. Današnji prosvjed je, prema riječima organizatora, otkako se od 1995. atomski otpad odlaže u Gorlebenu, okupio najviše prosvjednika. U toku dana je došlo do sukoba policije i aktivista koji su pokušali prokopati tunel ispod jedne prilazne ceste. Policija je tom prilikom upotrijebila palice i suzavac. Na drugom kraju Njemačke, u saveznoj državi Porajnje–Falačka oko 1000 prosvjednika spriječilo je ulazak vlaka s tzv. castor spremnicima u kojima se nalazi atomski otpad, pri ulasku u zemlju. Vlak je ipak tijekom poslijepodneva nešto sjevernije prešao francusko-njemačku granicu. Promatrači dosad najveći broj prosvjednika povezuju s nedavno donesenom odlukom demokršćansko-liberalne vlade kancelarke Merkel koja je odlučila usporiti proces zatvaranja atomskih centrala u Njemačkoj. Atomski otpad se već godinama iz postrojenja za preradu otpada u francuskom La Hageu prevozi u tzv. međuspremište u Gorlebenu. Ovdje se otpad odlaže u bivši rudnik soli. Takvu vrstu transporta i odlaganja protivnici atomske energije drže kranje problematičnom.
PARIZ - Tisuće ljudi priključile su se u subotu prosvjednim povorkama diljem Francuske, uz nešto slabiji odaziv po procjeni policije, kako bi izrazile nezadovoljstvo mirovinskom reformom predsjednika Nicolasa Sarkozyja koju je Narodna skupština prihvatila koncem listopada. Ministar unutarnjih poslova Brice Hortefeux izvijestio je o "puno slabijem" odazivu, ocijenivši da su na ulice Pariza izašle 142.000 ljudi, a da ih je na prošlim prosvjedima 28. listopada bilo 198.000. Čak u Toulouseu, gdje je sindikalni pokret tradicionalno jak, bilo je između 13.000 (po ocjeni policije) i 110.000 (po ocjeni sindikata) prosvjednika, a 28. listopada 15.000 do 120.000. Danas bi se diljem zemlje trebala održati 241 prosvjedna povorka. Sindikati su ovaj put nastupili jedinstveno i parišku, glavnu povorku predvodili svi sindikalni vođe, ali se među njima već mogu zapaziti stanovite razlike. Čelnik CGT-a (ljevica) Bernard Thibault rekao je u subotu jasno i glasno za list L'Humanite da će "CGT ići do kraja", makar ostao sam. On se nada da će se tako "stvoriti odnos snaga" kako bi se do srpnja 2011., kada se reforma počinje primjenjivati, ostvarila mogućnost pregovora. Sindikat CFDT više ne vjeruje u pobjedu i želi sada preusmjeriti prosvjede na druge zahtjeve kao što su nezaposlenost mladih i starijih te radni uvjeti.