BRUXELLES - Hrvatska je u petak na međuvladinoj konferenciji o pristupanju na veleposlaničkoj razini zatvorila još tri poglavlja u pristupnim pregovorima s EU-om pri čemu je uspjela izboriti važna prijelazna razdoblja. Hrvatska je zatvorila pregovore u poglavljima 4 - Sloboda kretanja kapitala, 14 - Prometna politika i 34 - Institucije. Time se broj zatvorenih poglavlja popeo na 25, a preostalo je zatvoriti još devet poglavlja, odnosno 10 ako se računa poglavlje Ostala pitanja. O poglavljima Institucije i Ostala pitanja ne vode se pregovori jer su u njima pravne stečevine koju treba prenijeti u nacionalno zakonodavstvo. U poglavlju Sloboda kretanja kapitala, Hrvatska je dobila važno prijelazno razdoblje kojim se odgađa slobodna prodaja poljoprivrednog zemljišta građanima EU-a. U razdoblju od sedam godina od dana pristupanja za Hrvatsku će važiti izuzeće iz odredbi o slobodnom prometu poljoprivrednog zemljišta, a nakon isteka tih sedam godina moći će tražiti još dodatne tri godine s tim da će takav zahtjev morati biti dobro obrazložen. U poglavlju Prometna politika, Hrvatska je dobila važna prijelazna razdoblja koja će omogućiti Jadroliniji i drugim hrvatskim brodarima da se bolje pripreme za snažnu konkurenciju na jedinstvenom europskom tržišta. U željezničkom teretnom prometu također je dobiveno prijelazno razdoblje. Do kraja 2012. godine, teretni promet po hrvatskim prugama bit će u omjeru od 80 posto rezerviran za HŽ-a, a za preostalih 20 posto usluge će moći pružati i drugi europski operateri.
BRUXELLES - Europski povjerenik za proširenje Štefan Fuele pozdravio je u petak ujutro jučerašnji zajednički odlazak hrvatskog i srbijanskog predsjednika u Vukovar i Paulin Dvor kao "važan korak" prema pomirenju u regiji. "Pozdravljam važan korak prema pomirenju na zapadnom Balkanu u svjetlu posjeta predsjednika Josipovića i Tadića Vukovaru i Paulin Dvoru. Takva mjesta mogla bi postati simboli pomirenja i primjer za cijelu regiju zapadnog Balkana", kaže se u priopćenju koje je objavio ured povjerenika Fuelea. "Posebnu važnost pridajemo dobrosusjedskim odnosima i regionalnoj suradnji kao dijelu Procesa stabilizacije i pridruživanja. Vodstva u Srbiji i Hrvatskoj puno su učinila protekle godine, uključujući potpisivanje nekoliko važnih bilateralnih sporazuma o policijskoj i obrambenoj suradnji i izručenju građana osumnjičenih ili osuđenih za teške zločine. Očekujemo da se taj hvale vrijedan posao nastavi", dodaje Fuele. Povjerenik navodi da jučerašnji događaj može "pomoći u rješavanju otvorenih pitanja u istinskom europskom duhu. Budućnost i Hrvatske i Srbije leži u Europskoj uniji, gdje je pomirenje jedno od elemenata". Srbijanski predsjednik Boris Tadić u četvrtak je posjetio Hrvatsku i odao počast hrvatskim i srpskim žrtvama ubijenima 1991. godine na Ovčari i u Paulinom Dvoru te izrazio žaljenje zbog nevinih žrtava i uputio ispriku zbog zločina.
BEOGRAD - Dolazak srbijanskog predsjednika Borisa Tadića u Vukovar, njegovu ispriku na Ovčari i sastanak s najvišim hrvatskim dužnosnicima te obiteljima nestalih beogradski mediji u petak opisuju kao veliki korak naprijed u unaprjeđenju odnosa dviju zemalja. Većina beogradskih dnevnih listova u petak na naslovnicama donosi vijesti o sastanku predsjednika Hrvatske i Srbije Ive Josipovića i Borisa Tadića u Vukovaru te njihovu posjetu Ovčari i Paulinom Dvoru, a uz njih su i fotografije na kojima dvojica predsjednika iskazuju poštovanje žrtvama. "Politika" u tekstu naslovljenom "Put do pomirenja preko priznanja nedjela i oprosta" piše kako se predsjednik Tadić na Ovčari ispričao obiteljima svih nevino stradalih žrtava na tom poljoprivrednom dobru 1991. godine te je poručio da se priznanjem zločina i žaljenjem otvara put praštanju i pomirenju. Dodaje se kako je njegov domaćin, hrvatski predsjednik Ivo Josipović ocijenio da je tim činom dan novi poticaj razvijanju dobrosusjedskih odnosa. "Blic" prenosi kako su predsjednici Tadić i Josipović opovrgnuli medijske spekulacije da ih je na sastanak u Vukovaru prisilila međunarodna zajednica. "Večenje novosti" donose kako je glavna poruka dvojice predsjednika s mjesta stradanja Hrvata i Srba tijekom rata 1991. godine na Ovčari i u Paulinom Dvoru da je došlo vrijeme da se otvori nova stranica povijesti, "da naša djeca ne budu opterećena bremenom devedesetih i da pokažemo da je moguća politika mira i prijateljstva".
SARAJEVO - Dolazak srbijanskog predsjednika Borisa Tadića u Vukovar, njegova isprika za počinjene zločine i susret s hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovićem vijest je koja se u petak našla na naslovnicama gotovo svih dnevnih listova u Bosni i Hercegovini. Sarajevsko "Oslobođenje", uz fotografiju Tadića kako polaže vijenac na Ovčari, ističe da se srbijanski predsjednik ispričao zbog zločina počinjenih nad hrvatskim braniteljima i pacijentima vukovarske bolnice 1991. godine. Posebni izvjestitelj toga lista prenosi kako su i Tadić i Josipović poslali slične poruke da niti za jedan zločin nema opravdanja, kao i da svaki njihov počinitelj mora odgovarati. Banjalučke "Nezavisne novine" preko cijele naslovnice donose veliku zajedničku fotografiju predsjednika Josipovića i Tadića uz naslov "Isprike za buduća pokoljenja" List citira Tadićevu izjavu kako je došao u Vukovar s ciljem uspostave mogućnosti da Srbi i Hrvati grade bolju budućnost, te Josipovićevu izjavu kako osveta zločinom nije opravdana, te da zločin zaslužuje osudu, a oni koju su ostali iza žrtava ispriku. Zbivanja u Vukovaru u najtiražnijem "Dnevnom avazu" ipak nisu zaslužila mjesto među udarnim vijestima. Rutinski izvješćujući o tom događaju i prenesenim porukama, ovaj list u posebnom komentaru povlači paralelu s Tadićevim ranijim dolascima u Srebrenicu. "Polažući cvijeće na masovnoj grobnici na Ovčari (Tadić) se ispričao hrvatskim žrtvama 'iz ratova devedesetih' te ponovio nekoliko floskula o otvaranju nove stranice u povijesti, pomirenju, sućuti žrtvama i naporima koje Srbija čini na uhićenju ratnih zločinaca Ratka Mladića i Gorana Hadžića. Slične smo izjave mogli čuti i prije nekoliko mjeseci u Srebrenici kada se Tadić ispričavao zbog bošnjačkih žrtava", piše "Avaz" te sugerira kako je to zapravo dio igrokaza koji srbijanske vlasti priređuju uoči svakog posjeta glavnog haaškog tužitelja Sergea Brammertza Beogradu.
VARŠAVA - Drugog dana konferencije predsjednika parlamenata Regionalnog partnerstva, koja se održava u Varšavi, predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić dao je u petak punu potporu europskoj politici dobrosusjedstva, poručivši da je regionalna suradnja važna odrednica hrvatske vanjske politike. "Jasno opredjeljenje za regionalnu suradnju i odgovornost koju Hrvatska ima prema zemljama jugoistočne Europe važna je odrednica naše vanjske politike" kazao je Bebić. Pojasnio je da je Hrvatska zbog "svojih teških iskustava u prošlom stoljeću" svjesna potrebe građenja dobrosusjedskih veza među državama umjesto izgradnje novih zidova podjele. "U tome smislu, podržavamo europsku politiku dobrosusjedstva, dokument koji upravo tome teži", poručio je Bebić predsjednicima parlamenta Austrije, Češke, Mađarske, Slovenije, Bugarske, Rumunjske i Poljske. U govoru posebice posvećenom istočnom aspektu europske politike dobrosusjedstva, Bebić je podsjetio da je Hrvatska trenutno uključena u prekograničnu suradnju sa Slovenijom, BiH, Mađarskom, Crnom Gorom, Srbijom, kao i u jadransku prekograničnu suradnju. Kao primjer politike dobrosusjedstva koju Hrvatska provodi, naveo je dogovor sa Slovenijom o rješenju graničnog spora nije zaboravio spomenuti ni činjenicu da je Hrvatska uručila prijevod pravne stečevine EU-a svim zemljama regije.
PEŠAVAR - Najmanje 50 ljudi ubijeno je u petak u napadu bombaša samoubojice u džamiji na sjeverozapadu Pakistana, objavile su mjesne vlasti. Samoubojica je aktivirao bombu koju je nosio na sebi usred velike molitve petkom u džamiji u Dara Adam Kelu, predgrađu Pešavara, izjavio je načelnik mjesne policije. U napadu je ranjeno 80 ljudi. U trenutku molitve u džamiji je bilo oko 300 vjernika. Slike s mjesta događaja su zastrašujuće, javljaju agencije. Ovo je najveći bombaški napad u Pakistanu od rujna, kada su u procesiji šijita u Kveti ubijene 54 osobe.