ZAGREB - Predsjednik Republike Ivo Josipović u nedjelju je izrazio očekivanje da bi srbijanski predsjednik Boris Tadić mogao doći u posjet Hrvatskoj i Vukovaru u prvoj polovici studenoga. "Očekujem da bi predsjednik Tadić mogao doći u prvoj polovici studenoga", rekao je predsjednik Josipović u odgovoru na novinarski upit, nakon tradicionalnog primanja skupina građana na Pantovčaku, o tome kada bi srbijanski predsjednik mogao doći u Vukovar. Pitanje je bilo potaknuto nedavnom izjavom vukovarskog gradonačelnika Željka Sabe, koji je u razgovoru za radio Slobodne Europe pozvao Tadića u posjet Vukovaru i naglasio kako bi to bilo vrlo bitno za taj grad. Predsjednik Josipović je rekao da je važno što je takvu poruku dao upravo vukovarski gradonačelnik jer su Vukovarci najteže stradali u Domovinskom ratu. Zahvalio je gradonačelniku što je "izrazio takvo stajalište - poruku mira, ljubavi i budućnosti". "Nadam se da će cijela Hrvatska razumjeti važnost dolaska predsjednika Tadića za budućnost Hrvatske, regije i Europe", rekao je Josipović i dodao da se upravo zato intenzivno diplomatski radi na dolasku predsjednika Tadića kako bi se osiguralo da "posjet bude na najboljoj mogućoj razini i da se njime prenesu najbolje poruke i za građane Hrvatske, posebno za stradalnike u Vukovaru, a naravno, i za Srbiju".
JERUZALEM - Izraelski premijer Benjamin Netanyahu upozorio je u nedjelju Palestince da se ne "obraćaju za pomoć međunarodnim tijelima", smjerajući na UN, ne nastave li se mirovni pregovori. "Očekujemo od Palestinaca da poštuju svoju obvezu i da izravno pregovaraju" s Izraelom, rekao je Benjamin Netanyahu na početku tjedne sjednice vlade, po službenom priopćenju. "Mislim da bilo kakav pokušaj da se to zaobiđe uz pomoć međunarodnih tijela nije realan i nipošto neće pomoći mirovnom procesu", dodao je. Usto je kazao da njegova vlada "intenzivno razgovara s američkom administracijom o obnovi pregovora". Kako navodi izraelski javni radio, Netanyahu se u tom smislu želi sastati s američki predsjednikom Barackom Obamom, ostvari li planirano putovanja u SAD za dva tjedna. Netanyahu je pozvan na godišnju konferenciju sjevernoameričkih Židova koja se treba održati u New Orleansu od 5. do 9. studenoga. Kako javlja radio, on neće otići onamo ne bude li se mogao sastati s američkim predsjednikom. Palestinski i arapski čelnici upozoravali su više puta zadnjih tjedana će Palestinci, ne riješi li se pitanje prekida gradnje židovskih naselja, preko Arapske lige zatražiti u UN-u priznanje palestinske države. Izravni pregovori Palestinaca i Izraelaca koji su početkom rujna počeli u Washingtonu pod pokroviteljstvom SAD-a prekinuti su pošto je 26. rujna istekao desetomjesečni moratorij na gradnju židovskih naselja na Zapadnoj obali.
LONDON - Tvrdnje o zlouporabama u iračkom ratu navedene u 400 tisuća povjerljivih američkih dokumenata koje je u petak objavio WikiLeaks "iznimno su ozbiljne", rekao je u nedjelju potpredsjednik britanske vlade Nick Clegg za BBC. "Možemo izraziti žaljenje zbog načina objave tih informacija, ali mislim da su one iznimno ozbiljne", rekao je Clegg u razgovoru za televiziju BBC One. "One su uvredljive i veoma mučne. Vjerujem da će američka administracija dati odgovor. Ne trebamo im mi govoriti kako će to učiniti", dodao je liberalno-demokratski potpredsjednik vlade poznat po svom protivljenju ulasku Velike Britanije u irački rat koji je ranije ocijenio "nezakonitim". "Sve što navodi na pomisao da se nisu poštovala temeljna pravila ratovanja, sukoba i borbe i da se zlostavljanje na bilo koji način dopuštalo, iznimno je ozbiljno i mora se ispitati", dodao je Clegg. Najmasovnija WikiLeaksova objava američkih vojnih dokumenata do sada daje novu sliku o tome koliko je iračkih civila ubijeno u ratu, nove podatke o ulozi Irana u podupiranju iračkih militanata i mnoge dokaze o zlostavljanju zatočenika u rukama iračke vojske i policije, koje su Amerikanci ignorirali.
MANAMA - Šijitska oporba je ojačala u zastupničkom domu u Bahreinu, osvojivši 18 od 40 mjesta, a sunitski islamisti su pretrpjeli poraz, po rezultatima parlamentarnih izbora objavljenim u nedjelju u toj malenoj monarhiji u Perzijskom zaljevu kojom vlada sunitska dinastija. Osamnaest kandidata Udruge islamske nacionalne sloge (AENI ili Al-Wefaq) izabrani su već u prvom krugu, priopćio je predsjednik izbornog povjerenstva Abdallah Al-Bouainain. Al-Wefaq je imao 17 mjesta u prošlom sazivu parlamenta. "Riječ je o poruci upućenoj vladi: Al-Wefaq je nepobitno najveća politička skupina u Bahreinu i ta se narodna volja mora poštovati", rekao je predsjednik Al-Wefaqa, šeik Ali Salmane, pozivajući vlasti na "konstruktivnu suradnju" s njegovom skupinom. Dužnost premijera i glavna ministarstva, među kojima ono unutarnjih poslova, obrane i vanjskih poslova, pripali su članovima sunitske dinastije Al-Halife koja od 1783. vlada Bahreinom, jedinom arapskom monarhijom u Perzijskom zaljevu sa šijitskom većinom.
BRUXELLES - Tanker za ukapljeni metan koji plovi pod singapurskom zastavom sa sedamnaest članova posade i kapetanom, njemačkim državljaninom, zarobili su gusari u subotu ispred obale Kenije, objavile su u nedjelju pomorske snage EU-a za borbu s gusarima Atalante. MV York koji je plovio na Sejšele zarobljen je u subotu, pedesetak milja istočno od Mombase, u Keniji, dodaje Atalante u priopćenju. Helikopter turske mornarice koji je krstario tim područjem zapazio je naoružane gusare na tankeru. Ribarski brod Golden Wave, koji su gusari također zarobili 9. listopada, bio je nedaleko od tankera, napominje Atalante. Na MV Yorku je sedamnaest članova posade, među kojima četrnaestorica Filipinaca, dvojica Ukrajinaca i Nijemac. Po podatcima europskih pomorskih snaga za suzbijanje gusarstva, somalijski gusari drže 19 brodova i 428 talaca.