U svom najnovijem izvješću Regionalni gospodarski izgledi (REO) za Europu, MMF gospodarstvima u istočnoj Europi predviđa prosječan rast za 3,9 posto u 2010. i 3,8 posto u 2011. godini, nakon smanjivanja BDP-a za 6 posto prošle godine.
Za Hrvatsku MMF predviđa nastavak smanjivanja gospodarstva u ovoj godini za 1,5 posto, te rast od 1,6 posto u 2011. Predviđena inflacija u ovoj godini u Hrvatskoj je 1,9 posto, a u 2011. 2,8 posto.
MMF je upozorio da se mnoga gospodarstva suočavaju s velikim izazovima pri održavanju tempa oporavka, koji će uvelike ovisiti o zbivanjima u euro zoni, glavnom izvoznom tržištu zemalja istočne Europe.
"Glavni rizik od gospodarskog opadanja za Europu u nastajanju je oživljavanje dužničkog stresa u naprednoj Europi, što može pritisnuti rast u eurozoni i prouzročiti negativno prelijevanje za regiju", ističe MMF.
Čak i bez intenziviranja fiskalne krize u eurozoni, investitori mogu postati zabrinuti za sposobnost nekih istočnoeuropskih vlada da vrate svoje dugove, te postati neskloni posuđivanju kao što su to učinili s Grčkom.
Da bi se zaštitile protiv te mogućnosti, mnoge istočnoeuropske vlade trebaju poduzeti hitne mjere za smanjenje svojih proračunskih deficita. "Da bi spriječili zabrinutost na tržištu, zemlje s visokim fiskalnim ranjivostima trebale bi ubrzati fiskalnu konsolidaciju", kazao je MMF.
Fond je rekao kako očekuje da će na europskim tržištima u nastajanju u cjelini, proračunski deficit pasti na 5,2 posto BDP-a ove godine i na 4,2 posto BDP-a iduće godine, nakon što je 2009. iznosio 6 posto.
MMF također navodi da nagli rast prinosa državnih obveznica i pad njihove tržišne vrijednosti, može negativno utjecati na lokalne bankovne sustave. "Financijski sektori bi bili posebno pogođeni, osobito u onim zemljama gdje banke drže velik dio svoje imovine u obliku državnih vrijednosnica, kao što su Albanija, Mađarska, Poljska i Turska", priopćio je Fond. "U takvim bi zemljama, pad vrijednosti državnih vrijednosnica mogao znatno utjecati na kapitalizaciju banaka. To pak može smanjiti ponudu bankovnih kredita".
MMF ističe da mnoga gospodarstva u istočnoj Europi moraju pronaći nove izvore rasta, oslanjajući se više na izvoz nego na domaću potražnju. Prije početka financijske krize 2007., istočna Europa doživjela je val gospodarskog rasta. To je u velikoj mjeri bilo potaknuto priljevom kapitala koji je financirao snažan rast domaće potražnje, nešto što nije vjerojatno da će se opet dogoditi, rekao je MMF-a.
"Nije vjerojatno da će se priljevi kapitala vratiti na razine prije krize, a domaća potražnja vjerojatno će ostati potisnuta", procjenjuje Fond.
"Budući rast mora se više oslanjati na sektor razmjenjivih dobara, a manje na sektor nerazmjenjivih dobara, osobito u zemljama koje su izgradile velike neravnoteže tijekom gospodarskog buma", navodi Fond.
Europa u cjelini nastavlja se oporavljati od najdublje recesije u poslijeratnom razdoblju s predviđenim rastom BDP-a od 2,3 posto u 2010. i 2,2 posto u 2011. godini, nakon negativnih 4,6 posto u 2009.
MMF u Regionalnim gospodarskim izgledima za Europu, navodi da je oporavak potaknut oživljavanjem svjetske privrede, uz posebno jaki rast izvoza u zemljama koje izvoze kapitalna dobra. Međutim, oporavak je spor a projicirane stope rasta su niske prema povijesnim standardima.
U naprednoj Europi, gdje su političke akcije pomogle obuzdati probleme s državnim dugom početkom 2010, rast se projicira na 1,7 posto u 2010. i 1,6 posto u 2011. godini. Unatoč nedavnom jačanju, predviđeni rast je slab u usporedbi s prethodnim oporavcima i prema naprednim gospodarstvima u drugim regijama. Te razlike u rastu MMF pripisuje dugotrajnom utjecaju krize i ubrzanju fiskalnih prilagodbi u 2011., te strukturalnoj krutosti na tržištima rada, proizvoda i usluga koja će ograničiti potencijalni rast eurozone.
U izvješću se također ukazuje da i dalje postoje značajni rizici, te preporuča primjena odgovarajuće politike. Nužnu fiskalnu konsolidaciju, treba poduzeti na način da se smanji negativan utjecaj na rast i nezaposlenost, ako rast prijeti da će usporiti znatno više od očekivanja, zemlje s fiskalnim prostorom mogu odgoditi neke planirane konsolidacije.
Monetarna politika mora pažljivo kormilariti između potrebe da normalizira politike s jedne strane i nužnosti da ublaži nestabilnost tržišta državnih dugova, te osigurati likvidnost banaka.
"Političari se trebaju usredotočiti na jačanje bankovnih bilanci. Osjetljive financijske institucije treba reorganizirati i dokapitalirati ili ukloniti bez odlaganja", rekao je Ajai Chopra, v.d. ravnatelja Europskog odjela MMF-a.
Bolji vladin nadzor uz poboljšanu prekograničnu suradnju može pomoći u izgradnji povjerenja na tržištu. Brojne inicijative su već pokrenute, treba ih završiti, jasno propisati i provesti, dodao je Chopra.
MMF je također pozdravio predložena poboljšanja upravljanja u Europskoj uniji (EU) i eurozoni te pozvao zemlje članice da ubrzaju njihovu provedbu.