"To znači da Vlada još uvijek građanima ne daje dovoljno informacija o tome kako troši novac. Manjak transparentnosti hrvatskog proračuna otvara vrata zlouporabama te neodgovarajućem i neučinkovitom korištenju državnog novca", navode Marijana Bađun i Ivica Urban u osvrtu IJF-a.
Ističu i da bi Vlada brzo i uz mali trošak i napore mogla povećati transparentnost tako da u proračunske dokumente uključi dodatne informacije koje već posjeduje i da pozove javnost na veće sudjelovanje u proračunskom procesu.
IBP je 19. listopada objavio indeks otvorenosti proračuna (Open Budget Index – OBI) izračunat za 94 zemlje na temelju podataka za 2009. godinu.
Indeks se izračunava temeljem opsežnog upitnika kojeg popunjavaju nezavisni stručnjaci, a za Hrvatsku su ga popunili istraživači IJF-a, nakon čega je prošao recenziju dvaju neovisnih recenzenata, zaposlenika IBP-a i jednog predstavnika hrvatskog Ministarstva financija.
OBI je prvi put izračunat 2006. za 59 zemalja, zatim 2008. za 85 zemalja i 2010. za 94 zemlje, a prema vrijednosti indeksa zemlje se svrstavaju u pet skupina, od onih koje građanima pružaju "opsežne informacije" (indeks od 81 do 100), pa do onih koje "ne pružaju gotovo nikakve ili nikakve informacije" (indeks od 0 do 20).
U ciklusu istraživanja 2010., koje se odnosilo na fiskalnu godinu 2009., Hrvatska je ostvarila indeks 57, što je pogoršanje u odnosu na 2008. kada je indeks iznosio 59, ali je bolje od rezultata iz 2006. kad je indeks bio 42.
"Hrvatska je svrstana u skupinu zemalja koje građanima pružaju 'samo neke informacije'. Do pogoršanja je došlo jer je prijedlog proračuna za 2009. sadržavao manje informacija nego onaj za 2007.", ističu Bađun i Urban.
Kao glavne zamjerke, a koje su postojale i u prethodnim istraživanjima, navode da nisu prikazani utjecaji mogućih promjena makroekonomskih pretpostavki na proračun te da nedostaju podaci o određenim fiskalnim aktivnostima koje mogu imati veliki utjecaj na mogućnost Vlade da ostvari svoje fiskalne i političke ciljeve (npr. transferi javnim poduzećima, kašnjenje s plaćanjima, obveze koje bi se mogle aktivirati kao primjerice državna jamstva i dr.).
"Bez tih podataka javnost ne može znati u kakvom je točno Vlada fiskalnom položaju, niti je lako može držati odgovornom", ističu analitičari IJF-a.
Dodatni se propusti odnose na nepostojanje proračuna za građane (jednostavna publikacija razumljiva građanima), a Bađun i Urban upozoravaju i na nedostatke polugodišnjeg izvješća o izvršenju proračuna (koje bi trebalo imati i ažurirane procjenama plana za tekuću i najmanje sljedeće dvije fiskalne godine), kao i godišnjeg obračuna proračuna (ne postoji objašnjenje razlike između početnih makroekonomskih prognoza i ostvarenih rezultata).
Rezultati indeksa otvorenosti proračuna pokazuju da 74 od 94 promatrane zemlje ne zadovoljavaju osnovne standarde proračunske transparentnosti.
Samo sedam zemalja pruža opsežne informacije o proračunu (Južna Afrika, Novi Zeland, Velika Britanija, Francuska, Norveška, Švedska i SAD), a 40 zemalja ne objavljuje nikakve suvisle informacije o proračunu.
Od Hrvatskoj susjednih zemalja uključenih u istraživanje, najbolji rezultat ima Slovenija - 70 (pogoršanje za 3 boda), indeks za BiH je 44 (nije se mijenjao), a Srbija je povećala svoj rezultat za 9 bodova, na 54.