FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

IJF: indeks otvorenosti hrvatskog proračuna sa 59 pao na 57

ZAGREB, 20. listopada 2010. (Hina) - Hrvatska je prema indeksu otvorenosti proračuna, koji objavljuje International Budget Partnership (IBP) iz Washingtona, ostvarila indeks 57 na ljestvici do 100, što je lošije u odnosu na 2008. kada je indeks bio 59, objavio je u najnovijem aktualnom osvrtu Institut za javne financije (IJF).

"To znači da Vlada još uvijek građanima ne daje dovoljno informacija o tome kako troši novac. Manjak transparentnosti hrvatskog proračuna otvara vrata zlouporabama te neodgovarajućem i neučinkovitom korištenju državnog novca", navode Marijana Bađun i Ivica Urban u osvrtu IJF-a.

Ističu i da bi Vlada brzo i uz mali trošak i napore mogla povećati transparentnost tako da u proračunske dokumente uključi dodatne informacije koje već posjeduje i da pozove javnost na veće sudjelovanje u proračunskom procesu.

IBP je 19. listopada objavio indeks otvorenosti proračuna (Open Budget Index – OBI) izračunat za 94 zemlje na temelju podataka za 2009. godinu.

Indeks se izračunava temeljem opsežnog upitnika kojeg popunjavaju nezavisni stručnjaci, a za Hrvatsku su ga popunili istraživači IJF-a, nakon čega je prošao recenziju dvaju neovisnih recenzenata, zaposlenika IBP-a i jednog predstavnika hrvatskog Ministarstva financija.

OBI je prvi put izračunat 2006. za 59 zemalja, zatim 2008. za 85 zemalja i 2010. za 94 zemlje, a prema vrijednosti indeksa zemlje se svrstavaju u pet skupina, od onih koje građanima pružaju "opsežne informacije" (indeks od 81 do 100), pa do onih koje "ne pružaju gotovo nikakve ili nikakve informacije" (indeks od 0 do 20).

U ciklusu istraživanja 2010., koje se odnosilo na fiskalnu godinu 2009., Hrvatska je ostvarila indeks 57, što je pogoršanje u odnosu na 2008. kada je indeks iznosio 59, ali je bolje od rezultata iz 2006. kad je indeks bio 42.

"Hrvatska je svrstana u skupinu zemalja koje građanima pružaju 'samo neke informacije'. Do pogoršanja je došlo jer je prijedlog proračuna za 2009. sadržavao manje informacija nego onaj za 2007.", ističu Bađun i Urban.

Kao glavne zamjerke, a koje su postojale i u prethodnim istraživanjima, navode da nisu prikazani utjecaji mogućih promjena makroekonomskih pretpostavki na proračun te da nedostaju podaci o određenim fiskalnim aktivnostima koje mogu imati veliki utjecaj na mogućnost Vlade da ostvari svoje fiskalne i političke ciljeve (npr. transferi javnim poduzećima, kašnjenje s plaćanjima, obveze koje bi se mogle aktivirati kao primjerice državna jamstva i dr.).

"Bez tih podataka javnost ne može znati u kakvom je točno Vlada fiskalnom položaju, niti je lako može držati odgovornom", ističu analitičari IJF-a.

Dodatni se propusti odnose na nepostojanje proračuna za građane (jednostavna publikacija razumljiva građanima), a Bađun i Urban upozoravaju i na nedostatke polugodišnjeg izvješća o izvršenju proračuna (koje bi trebalo imati i ažurirane procjenama plana za tekuću i najmanje sljedeće dvije fiskalne godine), kao i godišnjeg obračuna proračuna (ne postoji objašnjenje razlike između početnih makroekonomskih prognoza i ostvarenih rezultata).

Rezultati indeksa otvorenosti proračuna pokazuju da 74 od 94 promatrane zemlje ne zadovoljavaju osnovne standarde proračunske transparentnosti.

Samo sedam zemalja pruža opsežne informacije o proračunu (Južna Afrika, Novi Zeland, Velika Britanija, Francuska, Norveška, Švedska i SAD), a 40 zemalja ne objavljuje nikakve suvisle informacije o proračunu.

Od Hrvatskoj susjednih zemalja uključenih u istraživanje, najbolji rezultat ima Slovenija - 70 (pogoršanje za 3 boda), indeks za BiH je 44 (nije se mijenjao), a Srbija je povećala svoj rezultat za 9 bodova, na 54.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙